Pripadnici policijske akademije Republike Srpske i ostali učesnici parade su na defileu, povodom obiljeležavanja Dana Srpske i njenog 26. rođendana i ove godine otpjevali pjesmu “Pukni zoro”.

Prošle godine kada je prvi put na obilježavanju Dana Republike otpjevana pjesma “Pukni zoro”, mnogi su se pitala zašto baš ovu pjesmu pjevaju pripadnici policijske akademiji RS.

Postoje navodno dvije verzije kako je nastala pjesma Pukni zoro, a obje se tiču srpske vojske. Postoje informacije da je pjesma nastala tokom Balkanskih ratova, a postoji i priča koja govori o tome da je pjesmu prvi otpjevao srpski vojnik pred sam početak bitke na Kajmakčalanu.

Postoje teorije da je ova pjesma zaštitni znak Drugog pješadijskog puka Moravske divizije prvog poziva “Knjaz Mihailo” koji je zbog legendarne hrabrosti, kao najbolji puk srpske vojske dobio počasni naziv “Gvozdeni puk”.

Ratna zastava Drugog pješadijskog puka Moravske divizije prvog poziva „Knjaz Mihailo” je bila najodlikovanija zastava u srpskoj vojsci. Kroz puk je tokom rata prošlo oko 16 000 ljudi. Dvadeset i sedam vojnika i oficira puka bili su nosioci po dvije Karađorđeve zvezde. Još preko 250 oficira i vojnika ponijeli su po jedno ovo odlikovanje. Najveće priznanje hrabri Topličani su dobili 1921. godine kada je kovčeg preminulog kralja Oslobodioca Petra I Karađorđevića bio prekriven zastavom Gvozdenog puka.

Raskrinkavanje legende: Prava istina o pjesmi “Pukni zoro”

Međutim, Robert Pešut Manjifiko, koji je radio muziku za filmove “Montevideo, Bog te video” i “Montevideo, vidimo se”, tvrdi da je on autor pjesme “Pukni zoro”.

– Ja sam autor pjesme “Pukni zoro” i čuo sam za tu urbanu legendu koja se stvorila oko nje. U stvari, ima više urbanih legendi. Jedna je da je pjesma nastala u Prvom balkanskom ratu, a druga da je nastala u Prvom svjetskom ratu na Kajmakčalanu. To nas je zabavljalo. Pratiš uspjeh pjesme koja je izašla iz svojih okvira. Bila je napravljena za film, pa je otišla u kafanu, pa iz kafane svuda. To čovjek ne može da prati. To me i raduje i mnogo mi znači. U neku ruku je to jedino što autor poželi. Narod je tu pjesmu uzeo kao svoju i to je vrhunac autorstva – kaže Manjifiko.

(Agencije)