Idete na more ili neki duži put i smatrate da nema potrebe da detaljnije provjeravate auto, pošto ga vozite svaki dan i sigurni ste da je potpuno ispravan? Ne zaboravite ipak da nije isto ako do nekog problema dođe na kilometar od kuće i na 600 kilometara.
Pa još ako ste u inostranstvu, sa kompletnom porodicom, naročito sa manjom djecom, treba čekati šlep-službu, naći servis i razne druge stvari, dok odmor polako ističe.
Naravno, podrazumijeva se da auto uvijek mora da bude ispravan, ali dodatne provjere i pripreme sigurno neće smetati.
Mnoge stvari možete sami da provjerite, za neke bi bolje bilo da odete u provjeren servis, dok neke definitivno morate da prepustite profesionalcima, piše sajt Polovni automobili.
Ne čekajte dan pred polazak!
Počnite da provjeravate auto nedjelju ili dvije dana pred polazak na put. Mnogo vremena može da bude potrebno za sređivanje i nekog banalnog problema, naročito sada u vrijeme godišnjih odmora (i serviseri idu na odmor) i vrućina zbog kojih su gužve u servisima za klima uređaje.
1) Provjerite gume, tražite oštećenja - vozićete velikim brzinama i preći ćete veliku kilometražu. Neko oštećenje gume koje u gradskim uslovima ne predstavlja značajan rizik, na auto-putu može da bude veoma opasno. Provjerite da li je guma isječena (udarne rupe, ivičnjaci), uključujući i unutrašnju stranu, da li se pojavio neki klobuk ("mjehur"), itd.) Provjerite pritisak u gumama - provjerite pritisak npr. dvije nedjelje ranije, pa zatim dan-dva pred polazak na put kako biste vidjeli da li neka guma sporo ispušta vazduh.
Pritisak je izuzetno važan. Ako gume nisu dovoljno naduvane, to donosi čitav niz negativnih stvari. Auto će da troši više goriva, gume će brže da se troše, gazeća površina neće jednako da se troši, unutrašnja struktura gume će da trpi veći stres i da kasnije bude podložnija oštećenjima, veća je mogućnost da se ošteti i guma i felna prilikom nalijetanja na neku prepreku ili prilikom penjanja uz ivičnjak.
2) O bezbjednosti da ne govorimo - lošije kočenje, lošije ponašanje u krivinama...
Obavezno provjerite uputstvo proizvođača ili naljepnicu na autu na kojoj piše preporučeni pritisak u različitim situacijama - kada je auto opterećen i koliko. Ne vjerujte na riječ vulkanizeru ili komšiji.
Takođe, razni bezbjednosni sistemi su kalibrisani prema dimenzijama pneumatika. Ukoliko postoji veća razlika između pritiska u gumama, to može da zavara neke od sistema kao što su ASR, ЕSP ili ABS, pošto oni između ostalih podataka koriste i podatke koje šalju senzori ABS-a (oni mjere brzinu okretanja točkova).
3) Rezervni točak - iako rezervni točak polako ali sigurno odlazi u prošlost, nije loše imati rezervni točak punih dimenzija u prtljažniku.
Možda imate run-flat gume, možda imate set za popravku probušene gume, možda imate uplaćen paket za pomoć na putu, ali kada se nađete u nedjelju u 02:00 ujutro u nekoj nedođiji nakon što ste ozbiljno oštetili gumu a možda i felnu - džaba i run-flat, i setovi za popravku, a koliko ćete čekati pomoć i kakvu ćete pomoć dobiti - to zavisi od toga gdje se nalazite, u koje doba, koji je dan...
4) Provjerite pritisak u rezervnom točku - pošto je rezervni točak obično „skriven“ , vozači zaborave na njega. Tek kada se probuši guma, shvate da je tokom godina guma na rezervnom točku izgubila mnogo vazduha, a nemaju čime da je napumpaju. Ukoliko imate tzv. „ćopavac“, odnosno rezervni točak manjih dimenzija, provjerite koji je pritisak propisan za njega.
5) Provjerite datum proizvodnje gume na rezervnom točku - kod starijih polovnjaka guma na rezervnom točku, bez obzira da li je riječ o „ćopavcu“ ili točku punih dimenzija, može da bude stara 20-ak godina, što definitivno nije prihvatljivo.
6) Provjerite rok trajanja seta za krpljenje gume - ukoliko nemate rezervni točak, već set za krpljenje guma, provejrite da li mu je istekao rok trajanja.
7) Naučite kako se koristi set za krpljenje gume - na vrijeme detaljno pročitajte uputstvo za korišćenje ovog seta, pošto pogrešnom upotrebom možete uzalud da ga potrošite.
8) Provjerite sami vješanje i kočnice - idealno je ukoliko nađete put sa što slabijim saobraćajem i sa ograničenjem do 80 km/h. Vozite brzinom od 80 km/h i sasvim blago pritisnite papučicu kočnice - osluškujte i pokušajte da osjetite bilo kakve zvukove ili vibracije. Ukoliko čujete ili osjetite nešto što ne bi trebalo, to je razlog za posjetu servisu.
Ovu vrstu testiranja obavite i sa oštrijim pritiskanjem papučice kočnice, i pri nižim brzinama, kako biste u servisu mogli detaljnije da objasnite simptome. Razne vibracije, trešenje, lupkanje i slično - mogu da ukazuju na čitav niz problema sa gumama, felnama, oslanjanjem i kočnicama.
Nerijetko je teško da se nađe uzrok, pa je bolje da se što ranije počne sa provjerom.
9) Brisači - pri visokim brzinama na šoferku se lijepi velika količina insekata. Zato je veoma korisno da imate dobre brisače. Šoferku treba čistiti od ostataka insekata kad god je moguće, pošto kada se osuše i zapeku, ne samo što je teže da se uklone, nego i oštećuju i gumu na brisačima.
10) Ponesite rezervnu tečnost za brisače - tečnost za pranje vjetrobrana može veoma brzo da se potroši ukoliko tokom vožnje budete često uklanjali insekte, tako da je dobra ideja da ponesete rezervu.
11) Mali servis - ukoliko se približio termin za mali servis, bolje je da ga uradite ranije nego što ste planirali. Na primjer, ostalo vam je 2.000-3.000 km do malog servisa i računate da ćete tu kilometražu taman da pokrijete dok odete i vratite se sa mora.
Međutim, ne zaboravite da tokom putovanja možete da se nađete u raznim nepredviđenim okolnostima - od beskonačnog čekanja na granici, preko stani-kreni saobraćanih gužvi, do prelaska veće kilometraže nego što ste planirali.
Stoga "svježe" motorno ulje može u velikoj mjeri da pomogne motoru vašeg automobila da se što bezbolnije izbori sa veoma teškim uslovima koji ga očekuju.
12) Ponesite rezervno motorno ulje - danas i neki skoro novi automobili troše zaista mnogo ulja – neki i više od pola litra na 1.000 kilometara. Zato treba redovno provjeravati nivo ulja, kako biste znali šta vas očekuje kada krenete na duži put.
U svakom slučaju, nije loša ideja da ponesete rezervnih litar ili dva ulja. Takođe redovno tokom samog putovanja provjeravajte nivo ulja.
13) Provjerite farove, "pozicije", migavce, stop svjetla - jasno je da sva ova svjetla treba u svakom trenutku da rade, ali mnogi vozači se iznenade tek na tehničkom pregledu kada saznaju da im ne radi npr. neki migavac, pozicija ili stop svjetlo.
14) Antifriz (rashladna tečnost) – provjerite nivo antifriza. Svaki vozač bi trebalo to redovno da radi bez obzira da li ide na duži put ili ne.
15) Centriranje trapa - reglaža (centriranje) može da bude veoma dobra investicija pred duži put sa visokim brzinama, pošto će sačuvati gume od pretjeranog i nepravilnog habanja, a i sama vožnja će biti sigurnija i prijatnija.
Takođe, možda se prilikom centriranja uoči neki problem na vješanju.
16) Voskiranje - iako voskiranje na prvi pogled može da djeluje kao nepotrebna "šminka", ono u stvari ima i veliku zaštitnu ulogu. Možda ćete na moru da parkirate auto ispod drveta sa kojeg kaplju razni sokovi, smola ili na kojem vrijeme provode „nekulturne“ ptice, a visoke temperature i direktno sunce mogu to što padne sa drveta da pretvore u tvrdokorne naslage od kojih će u najboljem slučaju ostati fleke (nakon mukotrpnog skidanja).
17) Sredite klimu - izbjegnite gužve u servisima za klima uređaje u automobilima tako što ćete na vrijeme (što prije) provjeriti sami da li klima dobro radi. A ako ne radi dobro, zakažite svoj termin što prije, naročito sada u sezoni i u kombinaciji sa "problemima" sa kojima se susreću servisi koji se bave klimama.
Inače, nedovoljno hladan vazduh iz ventilacionih otvora ili neobičan zvuk nakon aktiviranja klime znak su za "uzbunu".
18) Izađite na autoput – žrtvujte nešto novca za gorivo i putarinu (ukoliko morate) i vozite automobil malo višim brzinama (u okviru ograničenja) po autoputu - obratite pažnju na to da li se čuju neobični zvukovi, trese li se volan pri određenim brzinama, diže li se temperatura motora... Tako ćete na vrijeme uočiti eventualne probleme.
