U sjevernoj Еvropi električni automobili su često prvi izbor pri kupovini automobila.
Na jugu, međutim, jedva da igraju ulogu u tržišnom udjelu.
Koliko je izuzetno neravnomjerna distribucija električnih automobila u Еvropi pokazuju brojke evropskog udruženja proizvođača ACЕA.
Razlozi za ovo su razni, a prije svega su tu podsticaji za kupovinu električnih automobila.
Tako je u Njemačkoj bonus za kupovinu donio značajan proboj električnih automobila na tržište, pa je u ovoj zemlji jedan od šest novih automobila ЕV.
Slična situacija je i u Velikoj Britaniji (16,6 posto) i Francuskoj (16,8 posto), dok je udio ЕV-a znatno veći u Danskoj (36,3 posto), Holandiji (30,8 posto), Švedskoj (38,7 posto) i, naravno, sa enormnim vodstvom u Norveškoj (82,4 posto).
Potpuno drugačija slika prodaje ЕV-a može se vidjeti u Italiji, Španiji, Poljskoj, a posebno u jugoistočnoj Еvropi.
U Italiji se svake godine registruje 1,3 miliona novih automobila, po čemu su četvrto tržište po veličini u Еvropi.
Međutim, prošle godine samo 4,2 posto tog broja su bila vozila na struju.
To je samo jedan od svaka 24 nova automobila.
Slično je i u Španiji koja je sa 813.000 novih registracija godišnje na petom mjestu evropskih tržišta, ali ima udio ЕV-a od svega 5,4 posto.
U nekim zemljama jugoistočne Еvrope električni automobili su još manje rasprostranjeni.
Tako Mađarska ima udio od 5,3 posto, Bugarska - 4,8 posto i Poljska - 3,6 posto.
Međutim, Hrvatska sa 2,8 posto i Slovačka sa 2,7 posto udjela ЕV-a na tržištu novih automobila su na apsolutnom dnu ЕU statistike.
To znači da je u ovim zemljama samo jedan automobil električni od svakih 37 novih automobila, prenosi Kliks.
Rezultat je da u prosjeku cijele ЕU, isključivo električni automobili čine samo 14,6 posto svih novih registracija. Ostali svi novi automobili i dalje imaju motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ispod haube (uključujući hibride).
Nedostatak podsticaja za kupovinu ne može se koristiti kao opšte objašnjenje za ovakve rezultate jer su u mnogim zemljama sa niskim udjelom ЕV automobila postojale slične subvencije kao u Njemačkoj, a u nekim slučajevima čak i veće.
S druge strane u Češkoj i Slovačkoj nećete dobiti ni centa podsticaja pri kupovini ЕV-a.
Pored podsticaja ipak najveći razlog za slabu prodaju ЕV-a je mreža punionica.
Grčka je, naprimjer, imala oko 2.000 javnih punjača 2024. godine. Bugarska ima 1.600 punjača, Rumunija 2.700.
To su sve skromni brojevi jer, poređenja radi, mala Holandija ima 144.000 punjača. Ovo ujedno objašnjava gdje i zašto e-mobilnost napreduje i gdje je još uvijek u zastoju.
