Benzinci i dizelaši podijelili Evropu

Nakon sastanka u Strazburu ključni ministri iz te grupe zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035., što je već prihvatio Evropski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

"Ne postoji prijedlog (Evropske komisije) koji odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj", rekao je njemački ministar saobraćaja Volker Vising nakon sastanka. Ipak, Francuska se ne planira predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Evropi, svrstale uz grupu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz privatnih vozila.

"Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila greška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska greška", rekao je francuski ministar privrede Bruno Le Maire.

U suprotnom uglu je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Zajedno imaju dovoljnu težinu da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione.

Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar saobraćaja Martin Kupka, koji je sazvao samit saveza za motore u Strazburu, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatiće sva tri zakona i biće poslat narednih dana.

Njemačka je već odbila prvi prijedlog Brisela da se postigne primirje u vezi cilja za 2035. godinu.

Politico je prošle sedmice pisao da je Komisija spremna da predloži pravnu deklaraciju koja bi stvorila "zakonsku rupu" za e-goriva tako da se pojačaju neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine.

Ali to nije odgovaralo Berlinu, gdje Slobodna demokratska stranka (FDP), koja podržava automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, kontroliše ministarstvo saobraćaja.

FDP smatra da je otvorio važno političko pitanje slušajući strahove zbog bolne promjene koja će pratiti tranziciju na električna vozila, što će značiti gašenje stotina poduzeća specijalizovanih za dijelove za motore s unutrašnjim sagorijevanjem za koje nema mjesta u svijetu električnih vozila.

"Komisijin prijedlog sročen je tako oprezno da se s njime ne može puno toga učiniti", rekao je Bernd Rojter, portparol FDP-a za saobraćajnu politiku.

"Stvari odgađa jako daleko u budućnost. Ne želimo takav slabi kompromis", naveo je on.

Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Evropski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. A ostalo je još jako malo vremena prije evropskih izbora iduće godine.

"Ne možemo sebi dopustiti ni da budemo dovedeni u stisku s vremenom jer nismo mi ostavili to pitanje otvorenim mjesecima", rekao je Vising, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti to pitanje prošlog ljeta.

Prijedlozi da se osnuje radna grupa koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026, što je uobičajena praksa za EU zakone, isto tako nisu bili prihvatljivi.

"Oni nisu ono što nama treba", rekao je Vising.

FDP-ov Rojter želi sasvim odvojeni zakon za e-goriva koji bi nadjačao standarde za učinkovitost vozila; ali da bi ga pripremili treba vremena i ništa ne garantuje da bi ga Evropski parlament i druge zemlje prihvatili.

Češki ministar Kupka rekao je da su ministri koji podržavaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem uvjereni da se dogovor s Komisijom može postići u danima koji dolaze, uključujući 'zakonski obvezujuće izuzeće na druge načine, ne ponovnim otvaranjem zakona'.

Ipak, Francusku ne zanima promjena mjere za čiji je dogovor trebalo gotovo dvije godine teških pregovora i koja je finalizovala tokom francuskog predsjedanja Savjetom EU prošle godine. Mjeru još samo trebaju formalno potvrditi ministri država članica (Savjet EU) da bi postala zakon.

Odugovlačenje plana "nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu, nije u interesu naših nacionalnih proizvođača i povrh svega nije u interesu planeta", rekao je Le Maire.

Francuska se u tom sporu slaže s drugim zemljama koje podržavaju cilj za čiste automobile od 2035. poput Španije, Belgije, Švedske, Danske, Irske i Nizozemske. Spor podriva nastojanja Evrope da bude globalni lider u smanjenju emisija stakleničkih gasova i rizikuje da preraste u šire rasprave o ravnoteži sile u evropskoj politici.

"Za Francuze ova situacija je i prilika", rekao je jedan diplomata iz zemlje koja podržava zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem. "Što više budu mogli pridonijeti ideji da je Njemačka usamljena, više će ojačati gledište da su Nijemci nepouzdan partner u Evropi".

Le Maire želi da evropski proizvođači automobila brzo prijeđu na električna vozila i podržava francuske velike državne subvencije za električna vozila te nastojanja EU da uloži milijarde u izgradnju evropske industrije baterija.

Smatra da je važnije maksimalno ubrzati prelaz na električna vozila nego usporiti ritam tranzicije stvaranjem neizvjesnosti u vezi 2035. godine.

"Ne možemo govoriti da postoji klimatska kriza - što je istina, što znamo svi u našim gradovima, u našim metropolama, koji su i dalje previše zagađeni - i onda se povući u vezi cilja prelaska na električna vozila", rekao je Le Maire.