Procjenjuje se da oko 35 posto svjetske populacije vozi lijevom stranom, a od većih zemalja to pravilo važi u Australiji, Novom Zelandu, Irskoj, Indiji, Japanu, nekim karipskim ostrvima, a u EU na Kipru.

Vožnja u tim zemljama je često opasna za vozače koje su navikle na vožnju desnom stranom.

Jedno od objašnjenja krije se u tome da je za srednjovjekovne mačevaoce na konjima imalo smisla držati se lijeve strane kako bi im desna ruka bila bliže protivnicima. Onih 10 do 15 posto lijevorukih vitezova vjerovatno se jednostavno moralo natjerati na to, piše Reader''s Digest.

Montaža i demontaža viteške opreme i konja bili su takođe lakši sa lijeve strane konja i sigurniji uz ivicu puta nego u centru.

Stvari su se promijenile kasnih 1700-ih, kad su se veliki vagoni, koje je vuklo nekoliko parova konja, koristili za prevoz poljoprivrednih proizvoda u Francuskoj i SAD.

U nedostatku vozačkog mjesta u vagonu, vozač je sjedio na zadnjem lijevom konju, slobodne desne ruke i koristio bič kako bi konje održavao u pokretu. Budući da je sjedio s lijeve strane, želio je da drugi vagoni prolaze s njegove lijeve, pa se držao desne strane puta.

Britanska vlada odbila je odustati od uvriježenog načina vožnje, a 1773. je uvela Opšti zakon o putevima, koji je uvodio vožnju lijevom stranom. To je kasnije potvrđeno i Zakonom iz 1835. godine.

U međuvremenu, Francuska je nakon revolucije, pod njihovim lijevorukim vladarom Napoleonom, prihvatila trajni pomak prema vožnji po desnoj strani puta, prenosi Klix.ba.

Britanci i Francuzi delili su tada svu moć u mnogim krajevima svijeta, pa se način vožnje širio kao dio brze kolonizacije koju su sprovodili, tako da su zemlje koje su kolonizovali morale da preuzmu "njihov" način vožnje kao obavezan.

To objašnjava zašto u bivšim britanskim kolonijama, poput Australije, Novog Zelanda i Indije vozači voze lijevom, dok u bivšim francuskim kolonijama, poput Alžira, Obale Slonovace i Senegala voze desnom stranom.

Kada je Henri Ford predstavio svoj Model T 1908. godine, vozačko je mjesto bilo s lijeve strane, što znaci da će automobili morati da voze s desne strane puta kako bi putnici mogli da izađu iz automobila na ivičnjak.

To je uticalo na promjenu u mnogim zemljama poput Kanade, Italije i Španije, koje su tokom 1920-ih godina promijenile način vožnje tako da voze desnom stranom, a veći dio Istočne Evrope slijedio je primjer u deceniji iza toga. Tek 1967. godine švedski vozači počeli su voziti desnom stranom.

Britanci, međutim, ne mijenjaju pravilo i vjerovatno neće nikada, piše Reader''s Digest.