U tim okolnostima i mi smo sa dosta dilema, ali i novih ideja dočekali svoj peti rođendan, kaže Bojan Vujić, generalni direktor kompanije "Prointer ITSS".

Kako vidite taj jubilej gledajući unazad, ali i u ovom vremenu kad je čitav svijet stao boreći se protiv koronavirusa?

Kad se osvrnem unazad, ponosan sam na jubilej "Prointera", a prije svega na naš tim koji čine iskusni, perspektivni i posvećeni stručnjaci koji su doprinijeli da danas budemo ovo što jesmo. Mislim da smo uspjeli da izgradimo kompaniju u čija se rješenja vjerovalo i vjeruje, jer smo, kreirajući ih, zajednički stvarali moderno i napredno poslovno okruženje. Ono što "Prointer" razlikuje od ostalih je činjenica da radimo na velikim projektima sa kakvima se ni stručnjaci u mnogim drugim kompanijama nisu susretali, da smo uspjeli da osvojimo  globalne tehnologije, prilagođavajući ih lokalnim potrebama i da smo uvijek davali i dajemo šansu svima da kod nas nauče ono što na nekom drugom mjestu ne bi imali priliku.

Za vikend nas očekuje prvi online hackathon u BiH, koji organizuje "Prointer", a cilj je da se idejama i IT rješenjima pomogne u borbi protiv pandemije. Na koji način, kako ste to zamislili?

To je, zapravo, još jedan od naših proaktivnih pristupa svakom problemu, pa i ovom koji muči čitav svijet. Naša želja je da za vikend okupimo sve one koji imaju ideju, prijedlog, rješenje koje bi moglo doprinijeti borbi protiv koronavirusa i ublažiti posljedice, a da pritom svi ispoštuju pravila i ostanu kod kuće. Tražimo IT rješenja u nekoliko oblasti, poput opšte informisanosti i mentalnog zdravlja, sekundarnog uticaja na društvo i privredu, edukacije na sva tri nivoa obrazovanja i očuvanja zdravlja i sigurnosti zdravstvenih radnika. Mislim da su nam svima potrebna inovativna i primjenjiva rješenja iz polja informacionih tehnologija, a zahvaljujući hackathonu ljudi ih mogu poslati iz svojih domova. Sve to radimo u saradnji sa Komorom doktora medicine Republike Srpske, čiji će stručnjaci takođe biti dio žirija koji će odabrati tri najbolja rješenja. Ta rješenja će biti i nagrađena, a "Prointer" će ih podržati i implementirati.

 Kompanija se od samog početka pandemije angažovala da pomogne i na druge načine. Šta ste i koliko uspjeli da uradite?

Našim zdravstvenim ustanovama donirali smo 100.000 KM, odmah smo se uključili u akciju "Niste sami", kako bismo pomogli i najstarijim sugrađanima, a u stalnom smo kontaktu sa Republičkim štabom za vanredne situacije i spremni smo za svaku vrstu logističke podrške i pomoći. U saradnji sa partnerima, finansiraćemo i nabavku hiljadu mini-računara četvrte generacije koji će biti podijeljeni učenicima osnovnih škola iz najnerazvijenijih opština u Republici Srpskoj. Imamo još ideja kako da u ovoj krizi pomognemo najviše što možemo. Razmatramo mogućnost da kreiramo program direktnih grantova mikropreduzećima, koja će, sve su prilike, najviše osjetiti posljedice krize. U svakom slučaju, imaćemo još aktivnosti kojima ćemo dati doprinos da se privreda što prije oporavi.

Naša kompanija se i inače ponašala kao društveno odgovorna i dio je  važnih, i velikih i malih poslovnih, naučnih, sportskih i kulturnih manifestacija. U startu smo prepoznali potrebu da kad god možemo pomognemo mladim talentima, studentima i sportistima i tako će biti i ubuduće.

Kako Vi procjenjujete sve ono što se u oblasti privrede i biznisa događa ili ne događa u ovom trenutku, imajući u vidu da je ekonomija skoro stala i na globalnom i na lokalnom nivou?

Razumijem da je mnogo toga moralo da stane da bi se sačuvali ljudski životi. Kao privrednik, logično je da razmišljam i u drugom pravcu. Poštujući mjere i pokazujući odgovornost, nadam se da će se još neke privredne aktivnosti pomjeriti sa mrtve tačke, jer je bolje da bar nešto radi nego da ne radi ništa. Primjera radi, kao što su ljudi, veoma odgovorno, čekali u redu da uđu u market ili apoteku, čekaće i ispred neke druge radnje i poštovaće pravila. Jasno je da zdravlje i dalje mora ostati prioritet, ali sa aspekta privrede, kako god sabrali ili oduzeli, uvijek je bolji makar i minimalni prihod u odnosu na nulu.       

Da li bi posljedice mogle biti veće i teže u odnosu na dosadašnje ekonomske krize?

Sasvim je jasno da će i privreda platiti visoku cijenu. Posljedice će sigurno biti teške i ozbiljne, a razmjere krize tek ćemo sagledavati, ali gdje god je to moguće,  treba pokušati raditi paralelno - boriti se i za zdravlje i za privredu, a prije svega razmišljati kako ne prekinuti lanac potrošnje kao osnovnog pokretača privrede. Ne smijemo zaboraviti da je kriza iz 2008. godine bila razornija nego što je mogla biti, jer su svjetske vlade i finansijske institucije u tom trenutku sugerisale da se ne podstiče potrošnja, što se pokazalo pogubnim. Možda je sada, kad su sve granice zatvorene i kad smo svi okrenuti sami sebi, prava prilika da u mnogo većoj mjeri ukažemo povjerenje domaćim snagama i stručnjacima, a kojih mi u IT sektoru zaista imamo.      

Šta bi u ovom trenutku mogao biti ključ za kakve-takve privredne aktivnosti i u kom pravcu razmišljati kad sve ovo prođe?

Mislim da potrošnja jeste ključ, kao i očuvanje radnih mjesta i malih i srednjih preduzeća. Ključna je, naravno, ozbiljna i snažna intervencija države, sve ono što će osigurati opstanak radnih mjesta u mnogim, posebno manjim kompanijama. Što prije moramo vidjeti efekte mjera, u smislu kupovne moći, rasta produktivnosti, robotizacije, digitalizacije. U većini zemalja u jugoistočnoj Evropi raste upotreba digitalnih tehnologija i već je vidljivo da je ova kriza ubrzala proces digitalizacije i digitalne transformacije. Sad i oni koji nisu iz struke vide da je skoro sve postalo online. Zato je vrijeme da ne samo javni sektor, već i male i srednje kompanije uz vladine podsticaje uvedu savremene tehnologije zarad povećanja produktivnosti. U svakom slučaju, vjerujem da će čitav svijet, a sa njim i mi, mnogo toga naučiti iz ove krize i da će, kad sve ovo prođe, mnogo toga biti drugačije, pa i bolje.