Pogled na ljeto 2023. godine: klima u kojoj smo odrastali je nestala, a zamijenilo ju je promjenivo i novo vrijeme, što će za posljedicu imati činjenicu da će ljudi morati promijeniti i prilagoditi svoj način života.
U ovoj godini epskih vrućina, vrijeme je da počnemo razmišljati o tome kako se klima promijenila, a ne o činjenici da se mijenja.
Sa istorijskog stajališta, nalazimo se na neistraženoj teritoriji. Ovo nije samo najtopliji mjesec u ljudskoj istoriji.
To bi mogao biti najtopliji mjesec u 120.000 godina, tvrde naučnici u Evropi, a piše "CNN".
Svake godine neće biti isto vrijeme
SAD su protekle sedmice bile izložene ekstremno visokim temperaturama te su se nizala upozorenja na požare, poplave i oluje. Velik dio zemlje vidio je dim kanadskih požara.
Turisti u Grčkoj bili su prisiljeni pobjegnu u najvećoj evakuaciji u zemlji ikada.
Gradovi koji se do sada nisu susretali s poplavama bili su pod vodom ove godine, poput Vermonta, a jaka kiša poplavila je i bostonski Fenvej park.
A uskoro bi se mogli suočavati s još većim vrućinama.
“Ono što znamo je da će vrućina postati mnogo intenzivnija, mnogo češća i da će, ako hitno ne djelujemo na smanjenju emisija stakleničkih gasova, posljedice biti vrlo ozbiljne s, kao što ste rekli, temperaturama koje su iznad granice fiziološkog preživljavanja”, kazala je Marina Romanelo, izvršni direktor "Lancet Countdown on Health and Climate Change".
Novi ekstremi
S ekstremnim vrućinama sada se suočio i Finiks. Kaktusi ne podnose vrućinu i umiru. Medicinski istražioci donio je rashladne uređaje za tijela.
Okrug Marikopa do sada ima 25 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, ali još 249 je pod istragom.
Gradovi poput Finiksa su urbane vruće kutije u kojima su toplotni talasi još nesnosniji.
"Područja prekrivena asfaltom, zgradama, industrijom i auto-putevima imaju tendenciju da apsorbuju sunčevu energiju, a zatim zrače više toplote, dok područja s obiljem zelenih površina – parkovi, rijeke i ulice s drvoredima – zrače manje toplote i pružaju hlad”, pojašnjava CNN-ova Rejčel Ramirez.
Gradovi traže nove načine prilagođavanja pa tako u Los Anđelesu farbaju puteve u bijelo, u Njujorku boje krovove…
Nadalje, promjene se vide i u vodi, a ne treba zaboraviti da zagrijavanje vodenih površina utiče i na živi svijet u njima pa su tako sada opasnosti izloženi i koralni grebeni u blizini Florida Kisa koji ne mogu podnijeti ove vrućine.
Osim toga, topljenje leda moglo bi razrijediti okeansku vodu i promijeniti struje, što bi uticalo na sve na planetu.
Šta je prioritet?
Većina Amerikanaca – 52% – rekla je u istraživanju "Gallupa" u martu, prije posljednjeg toplotnog talasa, da bi zaštita okoline trebala biti prioritet čak i ako to šteti privredi.
Poređenja radi, 43% njih je reklo da bi vlada trebala dati prednost privrednom rastu čak i ako on šteti okolini.
Geofizičar Bil Mekgvajer, profesor na Univerzitetu u Londonu, ove sedmice je poručio da su godišnji odmori kakve poznajemo gotovi.
Spomnje turiste koji su morali pobjeći sa ostrva Rodos u Grčkoj kako bi pobjegli od šumskih požara.
“Bila bi velika greška smatrati ovo čudnim događajima i nastaviti s odmorom kao i obično u godinama koje dolaze. Naprotiv, ekstremni vremenski uslovi širom južne Evrope ovog ljeta su poziv na uzbunu – podsjetnik da čak ni naši godišnji odmori nisu izolovani od rastućih posljedica globalnog zagrijavanja”, upozorio je Mekvajer, prenosi "N1".
