Mars nije oduvijek bio prazna prašnjava planeta kakva je danas. U stvari, bio je toliko vlažan da se na njemu prije oko tri milijarde godine podigao megacunami. Prema novom istraživanju, uzrok je bio džinovski asteroid, poput onog koji je pogodio Zemlju prije 66 miliona godina i zbrisao dinosauruse.
Stručnjaci predvođeni naučnikom Aleksisom Rodrigezom sa Instituta za planetarne nauke u Arizoni kažu da su locirali ogroman udarni krater, za koji smatraju da je najvjerovatnije porijeklo džinovskog talasa.
Nazvali su ga Pol, a nalazi se u području na kom se vide tragovi katastrofalne plavne erozije, koja je identifikovana još sedamdesetih godina na ivici onoga za šta se vjeruje da je bio drevni okean.
Kada je Nasina "Viking 1“ sonda sletjela na Mars 1976. godine blizu sistema plavnih kanala po imenu Maja Valjes, pronašao je teren za koji Rodrigez i njegove kolege smatraju da je rezultat cunami talasa.
Svoju hipotezu postavili su prije nekoliko godina, a vjerovali su da su se odigrala dva odvojena cunamija - prije 3,4 i tri milijarde godina. Simulacije su pokazale da je drugi potekao iz kratera Lomonosov.
Međutim, odakle je prvi potekao nisu mogli da otkriju. Sve do sada.
Pronašli su udarni krater Pol, lociran oko 900 kilometara sjeveroistočno od mjesta slijetanja "Vikinga 1“. Krater je prečnika 110 kilometara i leži 120 metara ispod onoga što naučnici vjeruju da bi bio nivo tadašnjeg mora u regionu Zlatne ravnice.
Simulacije su pokazale dvije mogućnosti. Prva da je asteroid obima devet kilometara udario i naišao na snažan otpor tla, rezultirajući eksplozijom od 13 miliona megatona TNT-a.
Drugi scenario je da je asteroid obima 3 kilometra koji je naišao na slab otpor tla (voda je upila veći dio energije) oslobađajući 0,5 miliona megatona energije, piše RTS.
