Fakultet nema ali firmu vrijednu milijarde ima: Vlasnik kompanije koja pravi rakete ne želi u svemir

"Neki ljudi imaju neodoljivu želju da odu u svemir. Ja imam neodoljivu želju da stvorim stvari koje omogućavaju drugima da odu u svemir,“ kaže Bek (47).

Piter porijeklom sa Novog Zelanda osnovao je Rocket Lab 2006. godine, bez fakultetske diplome ili ikakvih veza u svemirskoj industriji. Danas, njegova kompanija sa sjedištem u Long Biču, Kalifornija, ima tržišnu vrijednost od 11,9 milijardi dolara (stanje u srijedu popodne), uz desetine uspješnih lansiranja raketa - što je čini jednom od najbrže rastućih aeronautičkih kompanija na svijetu.

Bekovo bogatstvo procijenjeno je na 1,3 milijarde dolara, prema podacima magazina Forbes iz novembra. Džef Bezos i Ričard Brenson, dvojica drugih milijardera sa svemirskim kompanijama, već su otišli u svemir. Ali Bek insistira da ga to ne zanima, navodeći jednu od osobina koja mu je pomogla da uspješno izgradi svoju kompaniju: "zdravu dozu paranoje.“

Izvršni direktor Rocket Lab-a kaže da je izrazito angažovan tokom planiranja i pripreme misija kompanije, a njegova opsesija detaljima bila bi previše distraktivna da bi mogao da se opusti i uživa u svemirskom putovanju. Kaže da ima "toliko poštovanja“ prema astronautima, posebno onima s inženjerskim obrazovanjem, koji razumiju opasnost svemirskog putovanja, a ipak se odlučuju na taj podvig.

"Samo bih razmišljao o svim sigurnosnim faktorima na ventilima i strukturama ispod mene. Tako da mislim da mi to uopšte ne bi bilo prijatno… Postoji rijetka grupa ljudi koja to može da izvede, a ja, nažalost, nisam jedan od njih“, kaže on.

"Nikad ne reci nikad“

Bek nije potpuno averzan prema riziku. Kaže da mu je prilično ugodno preuzimanje velikih rizika, sve dok ulog nije potencijalno opasan po život.

Osnivanje Rocket Lab-a bilo je veliki rizik, s obzirom na Bekovo neiskustvo. Godinama kasnije, kada je kompanija lansirala svoju prvu raketu Electron, "bili smo (samo) oko 92 odsto sigurni da će sve biti u redu,“ kaže Bek. Taj pokušaj nije dostigao orbitu zbog tehničkog kvara, ali rješavanje problema otvorilo je put za buduća uspješna lansiranja.

"Morate preuzimati rizike. Ako ne preuzimate rizike, nema ni nagrade“, kaže on.

Bekov savjet za sve u radnom okruženju: Identifikujte rizike koje smatrate vrijednim preuzimanja, a zatim učinite sve što možete da ublažite njihove potencijalne posljedice prije nego što ih preuzmete. To podrazumijeva mnogo istraživanja i pripreme za svaki mogući ishod - dobar, loš ili nešto između - prije nego što odlučite da djelujete, kaže on.

Šire gledano, Brenson dijeli sličan stav o preuzimanju rizika. Iako je milijarder poznat po traženju uzbuđenja - skakanju s visine od 120 metara sa kazina, prelasku okeana u balonu na topli vazduh - odlučno tvrdi da je ključ njegovog uspjeha u proračunatosti tih rizika.

"Uvijek sam vjerovao u zaštitu od negativnih ishoda, razmišljajući o tome šta bi moglo poći po zlu i kako ograničiti štetu,“ rekao je Brenson prošlog mjeseca za Forbes. 

"To je pametan način za pristup riziku. Istovremeno, povjerenje u instinkt je ključno. Ako se nešto čini ispravnim, čak i kada su šanse teške, vjerujem da treba ići na to“, dodao je.

Bek, međutim, ostaje analitičan kada je u pitanju ulazak u raketu i odlazak u svemir. "Nikad ne reci nikad,“ kaže on. 

"Gledajte, uradio bih to ako bih morao. Ako bi moj život zavisio od toga… (ali) ako to radite iz uživanja, to mi se čini kontraproduktivnim“, dodao je.