Gradi se "crna kutija za čovječanstvo"

Njihov cilj je da kada naša civilizacija jednog dana prestane da postoji, čelični monolit u Tasmaniji bude svjedok naše istorije i našeg kraja – za one koji dođu poslije nas.

Naziv projekta: „Zemljina crna kutija“. Slično snimaču leta u avionu, namijenjen je za čuvanje svih važnih podataka. Samo što ovaj uređaj za skladištenje podataka nije mala kutija, već masivni monolit dug deset metara, napravljen od čelika debljine 7,5 centimetara i postavljen na granitnom temelju.

Smještena na dobro obezbijeđenoj lokaciji

“Zemljina crna kutija” nalaziće se u udaljenom regionu u zapadnoj Tasmaniji, na politički stabilnoj i geološki bezbjednoj lokaciji.

Projekat je zamisao Univerziteta Tasmanije, kreativne agencije Klemenger BBDO i umjetničkog kolektiva "The Glue Society".

Svijet

Zaharova: Poljska da preispita odluku

Monolit se napaja solarnom energijom i dizajniran je da traje vijekovima ili čak i duže bez održavanja.

Bilježiće sve aktivnosti na Zemlji

Unutra: sistemi za skladištenje koji kontinuirano bilježe podatke o životnoj sredini i društvu – koncentracije ugljen-dioksida, temperature mora i vazduha, zakiseljavanje okeana, potrošnju energije, političke odluke, vijesti, objave na društvenim mrežama. Sve što bi moglo da objasni kako je čovječanstvo živjelo i zašto je na kraju propalo.

"Želimo da ovaj uređaj bude tu za potomstvo ako jednog dana dođe do katastrofalnog kolapsa", rekli su tvorci australijskim medijima.

Klimatske promjene dovele do zabrinutosti za opstanak čovečanstva

Društvo

Preminuo Mile Novaković

Ideja je nastala iz hitne situacije zbog klimatske krize.

"Ako ne delujemo sada, sve što radimo jeste da dokumentujemo sopstveni kraj", kaže se u videu projekta.

Test snimanja je već u toku, a podaci se šifruju i prave rezervne kopije više puta.

Planirano je da „crna kutija“ bude u potpunosti operativna najkasnije do 2026. godine, prenosi Blic.

A onda će snimati sve – sve do našeg posljednjeg daha kao vrste, što se, nadamo se, nalazi u dalekoj budućnosti.

Arktički trezor čuva sjeme iz cijelog svijeta

Još jedan uzbudljiv projekat: Svalbardski globalni trezor sjemena na Špicbergenu (Norveška) čuva milione uzoraka sjemena iz cijelog svijeta – duboko u arktičkom permafrostu. Otvoren 2008. godine, trezor je dizajniran da zaštiti raznolikost naših usjeva za buduće generacije, čak i u slučaju globalnih katastrofa.

U komorama izbušenim do 130 metara duboko u stijenu, sjeme se čuva na minus 18 stepeni Celzijusa, zaštićeno od zemljotresa, poplava i nuklearnih udara.

Košarka

Muta Nikolić brutalno raspalio po Pešiću: Da li ste normalni

Njime upravljaju Norveška, Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Fond za usjeve.

Trezor može da primi do 4,5 miliona različitih biljnih sorti.