Gugl je najavio značajne promjene u svojim pravilima o praćenju korisničkih aktivnosti na internetu, koje su izazvale zabrinutost među stručnjacima za privatnost. Nova pravila omogućavaju takozvani "fingerprinting", tehnologiju koja oglašivačima dozvoljava prikupljanje više podataka o korisnicima, uključujući njihove IP adrese i informacije o uređajima koje koriste.
Kompanija tvrdi da druge firme već uveliko koriste ove podatke i da će nastaviti da podstiče odgovornu upotrebu informacija. Međutim, ono što posebno zabrinjava stručnjake je činjenica da je Gugl 2019. godine kategorički bio protiv ovakvog načina prikupljanja podataka, nazivajući ga “pogrešnim i štetnim po izbor korisnika”.
U zvaničnom saopštenju za BBC, Gugl navodi da “tehnologije koje unapređuju privatnost nude nove načine za uspjeh njihovih partnera na novim platformama bez kompromitovanja korisničke privatnosti.” Međutim, Martin Tomson, glavni inženjer u kompaniji Mozilla, upozorava da je fingerprinting udarac za privatnost jer korisnici teže mogu da kontrolišu koje podatke dijele o sebi.
Šta je fingerprinting i kako vas prati?
Fingerprinting predstavlja tehniku koja prikuplja informacije o korisnikovom uređaju i pretraživaču kako bi kreirala jedinstveni profil te osobe. Iako se ovi podaci ne prikupljaju eksplicitno za oglašavanje, mogu se koristiti za ciljano prikazivanje reklama na osnovu korisničkih podataka. Na primjer, veličina ekrana ili podešavanja jezika legitimno su potrebni za pravilno prikazivanje veb-sajta, ali kada se kombinuju sa vremenskom zonom, tipom pretraživača, nivoom baterije i mnogim drugim podacima, stvara se jedinstvena kombinacija podešavanja koja olakšava identifikaciju korisnika.
Kako se zaštititi od praćenja?
Stručnjaci preporučuju nekoliko mjera za zaštitu privatnosti na internetu:
- Korišćenje VPN servisa koji sakriva vašu IP adresu
- Redovno brisanje kolačića i keš memorije
- Upotreba pretraživača koji su fokusirani na privatnost
- Isključivanje personalizovanih reklama u podešavanjima Gugl naloga.
Britanska Kancelarija povjerenika za informacije (ICO) ocjenila je ove promjene kao “neodgovorne” i upozorila da će kompanije koje koriste ovu tehnologiju morati da dokažu usklađenost sa zakonima o privatnosti i zaštiti podataka. Ovo je posebno važno u kontekstu evropskih GDPR regulativa, koje propisuju stroga pravila o zaštiti privatnosti korisnika.
