Živ zarobljen u smoli

Kako je rep mladog dinosaurusa dospio na tezgu s ćilibarima

  • Izvor: RTS
  • 31.10.2024. 04:05

Linda Ksing, kineski paleontolog, pronašla je 2015. godine neobičan komad ćilibara na pijaci u Mjanmaru. Pretpostavila je da je unutra nešto zanimljivo ali šta - postalo je jasno tek nakon istraživanja. Rezultati su premašili sva očekivanja: u ćilibar je bio komad repa dinosaurusa prekrivenog perjem.

Vukašin Bjelica sa Biološkog fakulteta u Beogradu i objasnio je da je interesantno da se u komadu ćilibara koji je kupljen na pijaci u Mijanmaru sačuvala 3D struktura repa dinosaurusa. Tako su krenula istraživanja i utvrđeno je da ti dinosaurusi nisu imali krljušti, već pera.

Zašto vrata u javnim toaletima ne dosežu pod: Razlozi su logični

Zašto vrata u javnim toaletima ne dosežu pod: Razlozi su logični

"Ćilibar je fosilizovana smola drveća i najinteresantnije je da se u njemu nalaze mali primjerci biljaka ili životinja. Pronađeni ćilibar bio je veličine nekoliko centimetara. Zbog optimalnih pritisaka i temperatura naprave se u njima fosilizovani ostaci. Ćilibar se sve više koristi u paleontologiji“, rekao je Vukašin Bjelica.

Ističe da pronađeni fosil predstavlja prelaznu vrstu između dinosaurusa i ptica. To su bili neki primitivni primjerci sa perima, koja su prekrivala tijelo i rep dinosaurusa.

Jorgovan ponovo procvjetao: Еvo šta to znači

Jorgovan ponovo procvjetao: Еvo šta to znači

Studija je pokazala da se rep sastoji od osam pršljenova okruženih perjem koje je očuvano u trodimenzionalnom obliku sa mikroskopskim detaljima.

Pršljenovi nisu spojeni u jedan štap, kao kod savremenih ptica i njihovih najbližih rođaka, a rep je dugačak i fleksibilan, sa kobilicama perja koje se spuštaju niz svaku stranu. Ovo potvrđuje da je pronađeno perje pripadalo dinosaurusu, a ne ptici, prenosi sajt "rtraveler.ru”.

"Nemamo puno informacija, o dinosaurusima, pa je naučna zajednica spremna da svoja vjerovanja i zaključke promijeni sa novim otkrićima. Davno izumrle životinje su reper davnog života i geoloških doba na našoj planeti“, rekao je Vukašin Bjelica sa Biološkog fakulteta u Beogradu.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi: