Do ovog otkrića došli su tokom istraživanja fleksibilne elektronike, s fokusom na održive materijale koji bi zamijenili one nerazgradive.

"Do otkrića smo u nekoj mjeri došli pukom slučajnošću", rekao je za CNN fizičar Martin Kaltenbruner sa ovog univerziteta.

Naučni tim je u to vrijeme razmatrao korištenje materijala dobijenog od gljiva za upotrebu u drugim područjima. Pritom su ustanovili da kožica gljive ganoderme lucidum (Ganoderma lucidum) može služiti kao zamjena za bazu koji se koristi u električnim krugovima, a koja izoluje i hladi provodnike. Ova se baza obično izrađuje od nerazgradive plastike koja se nakon upotrebe baca.

Naučnici su primijetili da ova gljiva, koja obično raste na trulom drveću u Evropi i istočnoj Aziji, ima kompaktnu zaštitnu kožu sačinjenu od micelijuma, mreže nalik na korijen, kojom štiti medij na kojem raste, odnosno drvo.

"Gljiva tako sprečava prodor drugih gljivica ili bakterija", rekao je Kaltenbruner.

Stručnjaci su skinuli tu kožicu i osušili je. Ona je nakon sušenja bila nešto slabiji izolator od plastike, ali je ipak ostvarivala svoju funkciju u električnim krugovima te je mogla podnijeti temperaturu veću od 200 stepeni Celzijusovih.

"Ova koža ima mnoga svojstva koja je izdvajaju od drugih biorazgradivih materijala, no najvažnije je to da se jednostavno uzgaja iz otpadnog drva i ne zahtijeva intenzivnu ili skupu obradu. Naš micelij može trajati dugo ako se drži na suhom, ali u standardnom kućnom kompostu potpuno bi se razgradio u roku od dva tjedna ili manje", pojasnio Kaltenbruner.

Iako je rad tima trenutačno eksperimentalan i daleko od masovne proizvodnje, naučnici smatraju da bi biorazgradiva koža mogla biti održiv alternativni materijal za upotrebu u elektronici koja ne zahtijeva dugotrajne električne krugove.

Ovo istraživanje (MycelioTronics: Fungal mycelium skin for sustainable electronics) objavljeno je u časopisu "Napredna nauka".