Arheolozi su otkrili najstariju poznatu drvenu strukturu, koja ima skoro pola miliona godina.
Jednostavna struktura, pronađena uz obalu rijeke u Zambiji, sastoji se od dva spojena dijela, s urezom namjerno izrađenim na gornjem dijelu kako bi se omogućilo da se spoje pod pravim uglom, prema novom istraživanju o rezovima napravljenim kamenim alatima.
Džef Duler, profesor geografije na Univerzitetu Aberystvyt u Velikoj Britaniji, bio je dio tima koji je otkrio ovu strukturu 2019. godine.
Rekao je da bi struktura, koja je iskopana uzvodno od Kalambo Folsa blizu granice Zambije s Tanzanijom, vjerovatno bila dio drvene platforme korištene kao staza za hodanje, da bi se hrana ili drva održavali suvim ili možda kao temelj na kojem bi se gradila kuća.
Na istom mjestu pronađena je i palica i drugi drveni alati.
"Činjenica da je drvo ostalo na svom mjestu i netaknuto pola miliona godina je izvanredna. Pruža nam stvaran uvid u taj period", rekao je Duler, koautor istraživanja o drvenoj strukturi koja je objavljena u časopisu "Nejčur" u srijedu, 20. septembra.
"To je potpuno promijenilo moj pogled na ono što su ljudi bili sposobni u to vrijeme", dodao je.
Arheološki nalazi od drveta rijetko su sačuvani u arheološkom zapisu, posebno na tako starom nalazištu, jer organski materijal lako trune i raspadne se.
Na Kalambo Folsu visoki vodostaji i fini sediment koji okružuje strukturu pomogli su u očuvanju drveta.
Otkriće izaziva prevladavajući pogled da su ljudi iz kamenog doba vodili nomadski način života, rekao je Duler.
Kalambo Fols bi pružao pouzdani izvor vode, a okolna šuma obilnu hranu, što je možda omogućilo trajno naseljen način života.
"Uložili su ogroman napor u ovo mjesto", rekao je.
Prema istraživanju, drvena struktura nema stvarni paralelni nalaz u arheološkom zapisu.
Najstariji poznati drveni artefakt je fragment izglancane daske star 780 hiljada godina, pronađen na lokalitetu Gešer Beno Jakov u Izraelu, dok najstariji poznati drveni alati za sakupljanje hrane i lov - pronađeni u Еvropi, stari su oko 400 hiljada godina.
Vjeruje se da su Neandertalci pravili strukture od kostiju ili stalaktita oko 175 hiljada godina unazad.
Kako je struktura napravljena?
Duler je uporedio tehniku povezivanja dijelova strukture s "Linkoln Logs", dječijom građevinskom igračkom koja se sastoji od minijaturnih dijelova koji se zaključavaju koristeći utore. Rekao je da je malo vjerovatno da su se dva dijela slučajno spojila i povezala.
"Kolege su napravile moderne replike kamenih alata koje vidimo i radile su s drvetom slične debljine, i vidimo da je oblikovanje ovih oznaka identično", rekao je Duler.
"Zato smo stvarno uvjereni da to nije prirodan proces - to je urađeno namjerno uz pomoć kamenih alata", rekao je.
Ovaj metod datiranja postavio je starost strukture na 476 hiljada godina i utvrdio da četiri drvena alata - klina, kopčaste palice, rezanog trupca i urezane grane potičo od prije 324 hiljade godina.
Istraživači nisu sigurni koje vrste drevnih ljudi su napravili strukturu i drvene alate, ali je vrlo malo vjerovatno da su to bili naši preci. Najstariji poznati fosili Homo sapiensa datiraju iz perioda prije oko 300 hiljada godina i pronađeni su na području današnjeg Izraela, rekao je Duler.
Dodao je da složenost strukture sugeriše da su ljudi koji su je napravili bili kognitivno sofisticirani i sposobni za izradu i izvršenje složenog plana - nešto što je vjerovatno zahtijevalo upotrebu jezika.
Arheolog dr Anemike Milks, postdoktorski istraživač na Univerzitetu u Redingu u Velikoj Britaniji, napisala je komentar koji je objavljen uz istraživanje, u kojem je istakla da otkriće otkriva kada su ljudi počeli strukturalno mijenjati planetu za svoju korist.
Rad takođe pokazuje da je materijal koji se široko koristi u današnje vrijeme, kao što se dugo sumnjalo, igrao važnu ulogu u kamenom dobu.
"Istraživanja poput ovog ističu ulogu ovog najskromnijeg materijala u ljudskoj priči", rekla je Milks, koja nije bila uključena u istraživanje, piše "Si en en".
(Foto: Aberitsvit Univerzitet)
