Uprkos globalnim izazovima svjetski stručnjaci očekuju da će ekonomija uz pomoć vještačke inteligencije i dekarbonizacije doživjeti ekspanziju, ali taj razvoj u Republici Srpskoj, ako je suditi po stepenu primjene modernih tehnologija u domaćoj privredi, ići će usporenim korakom.
Šef za makroistraživanja evropskog tržišta u “Goldman Saks” banci Piter Openhajmer smatra da se globalna ekonomija kreće prema novom superciklusu koji se obično definiše kao dugi periodi ekonomske ekspanzije koja je praćena rastom BDP-a, snažnom potražnjom koja dovodi do rasta cijena i visoke stope zaposlenosti.
On napominje da je posljednji superciklus započeo osamdesetih godina prošlog vijeka te da ne očekuje da se u sljedećoj deceniji desi naglo smanjenje kamatnih stopa, ali smatra da je na djelu povratak globalizaciji.
Openhajmer je istakao da uprkos globalnim izazovima po ekonomiju postoje faktori koji će doprinijeti ekonomskoj ekspanziji, a to su dekarbonizacija i vještačka inteligencija, koja se sve više koristi kao osnov za nove proizvode i usluge i zahvaljujući kojoj će porasti produktivnost.
Sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije Privredne komore Republike Srpske Slobodan Dragičević kaže za “Glas” da je na domaćem tržištu vještačka inteligencija u početnoj fazi te da su rezultati njene primjene u privredi za sada izuzetno mali.
"Vještačka inteligencija dolazi kao nova vrsta tehnologije i trenutno se razvija uz primjenu digitalizacije, odnosno digitalne transformacije kako bi pomogla da se određeni procesi odvijaju lakše. U Srpskoj smo trenutno na stepenu razvoja koji nam onemogućava masovnu primjenu vještačke inteligencije i ona će se u budućnosti postepeno primjenjivati“, kazao je on.
Dragičević smatra da će trebati mnogo vremena da se vrijednosti vještačke inteligencije materijalizuju.
"Određeni ekonomski rast desiće se u vidu mikrorezultata u određenim kompanijama koje je budu koristile u svojim procesima rada. Do makroekonomskih rezultata možemo doći ukoliko budemo razvijali naučne laboratorije i istraživačke centre gdje vještačka inteligencija može pospješiti razvoj i inovativnost“, kazao je Dragičević.
On je istakao da ne treba previše idealizovati vještačku inteligenciju, jer ona neće pritiskom na dugme raditi posao umjesto ljudi.
"Teoretski gledano njena primjena je moguća u svakoj sferi koju radimo, počevši od privrede, nauke, nastavnih procesa, ali ljudi će morati nadzirati te procese jer su mogućnosti sistema, softvera ili mašine ograničene“, dodao je Dragičević.
Mala pomoć
Kada je riječ o vještačkoj inteligenciji koja je, putem raznih čet aplikacija, dostupna široj javnosti Slobodan Dragičević navodi da su njene mogućnosti vrlo ograničene i da može riješiti određeni skup zahtjeva, ali suštinski ne može biti od velike pomoći.
"Ako na primjer postavite svoj diplomski rad i očekujete da vam vještačka inteligencija prepravi ili doradi tekst, to se neće desiti. Moći će samo na osnovu nekih meta podataka koje ima u bazi da posloži određeni dio teksta, ali stvari koje su mjerljive dodatnom vrijednošću ne može da uradi“, rekao je Dragičević.
