Biotehnolog Craig Venter i njegovi kolege iz Instituta J. Craig Venter u San Diegu objavili su 2016. da su stvorili sintetičke "minimalne" stanice. Genom u svakoj stanici sadržavao je samo 473 gena za koje se smatra da su ključni za život. Te stanice su nazvali JCVI-syn3.0 i mogle su rasti i dijeliti se na agaru (hranjivoj podlozi) te stvarati kolonije stanica.

Problemi s diobom

No, kada su detaljnije analizirali umjetne stanice, Venter i njegovi kolege primijetili su da se ne dijele jednoliko i ravnomjerno i da ne stvaraju identične "stanice potomke" kao što to čini većina bakterija iz prirode. Umjesto toga, proizvodili su potomke bizarnih oblika i veličina, piše New Scientist.

"Stanice JCVI-syn3.0 su izbacile sve dijelove genoma za koje su mislile da nisu bitni za rast. No njihova ideja onoga što je neophodno za rast išla je u korist stvaranja lijepih kolonija koje rastu na hranjivoj podlozi, a ne stvaranju stanica koje se dijele na jednolik način", rekla je molekularna biologinja Elizabeth Strychalski iz američkog Nacionalnog instituta za tehnologiju.

Uveli nove gene

Strychalski i njene kolege su stoga u sintetičke stanice uveli druge gene, a zatim pratili kako oni utiču na rast stanica pod mikroskopom. Evidentirali su sedam gena koji su uticali na to da se stanice dijele na jednolik način.

Kada su dodali te gene u JCVI-syn3.0, uočili su da sada te stanice imaju ujednačenu diobu i rast.

"Minimalna stanica ima mnogo gena čije su funkcije nepoznate. Iako ne znamo što tačno čine, oni su neophodni da bi stanica živjela. Uglavnom, ovo je vrlo uzbudljivo područje za buduća istraživanja", smatra Strychalski.

"Ovo je istraživanje nevjerojatno važno za razumijevanje na koji način život funkcionira i koji su geni potrebni za funkcionalno upravljanje stanicama", kazao je biotehnolog Drew Endy sa Univerziteta Stanford.

Istraživanje naziva Genetic requirements for cell division in a genomically minimal cell objavljeno je u časopisu Cell.