Pretjerana upotreba fosfora iscrpljuje zalihe koje su ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći na taj način klimatskoj krizi, prenosi "Guardian".

Proces ispiranja fosfatnih gnojiva sa polja zajedno s otpadnim vodama, koje se zatim ulivaju u rijeke, jezera i mora, rezultira rasprostranjenim cvjetanjem algi i stvaranjem vodenih mrtvih zona koje ugrožavaju riblji fond, upozorili su naučnici.

Usto pretjerana upotreba ovog elementa povećava oslobađanje metana širom planete, istovremeno utičući na pojačano globalno zagrijavanje i na sve veću klimatsku krizu koju uzrokuje emisija stakleničkih gasova.

"Dostigli smo kritičnu točku. Možda bismo se i uspjeli vratiti na staro, ali sada se zaista moramo pribrati i na puno mudriji način početi koristiti fosfor. Ne napravimo li to, suočićemo se s katastrofom koju smo nazvali 'fosfogedon'", rekao je profesor Fil Hejgart sa Univerziteta Lancaster.

"Na Zemlji nema života bez fosfora"

Fosfor je 1669. otkrio njemački naučnik Henig Brant, koji ga je izoolovao iz urina. Pokazalo se da je neophodan za život.

Kosti i zubi većinom su izgrađeni od minerala kalcijum-fosfata, spoja dobijenog iz njega, a ovaj element je prisutan u našem DNA i u staničnim membranama.

"Jednostavno rečeno, na Zemlji nema života bez fosfora", pojasnila je profesorica Peni Džons sa Univerziteta Bristol.

Fosfor pomaže rastu usjeva

Globalni značaj ovog elementa je u njegovoj upotrebi - fosfor pomaže rastu usjeva.

Svake se godine u svijetu proda oko 50 miliona tona fosfatnog gnojiva.

Ta količina igra ključnu ulogu u prehrani osam milijardi stanovnika naše planeter.

Ali veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja: najvećim količinama raspolažu Maroko i zapadna Sahara, Kina je drugo najveće nalazište, a Alžir treće.

Sve veći pritisak na nalazišta izaziva bojazan stručnjaka da bi se svijet već za nekoliko godina mogao suočiti sa smanjenjem zaliha fosfora, ostavljajući mnoge nacije da se bore za njegovu nabavu kako bi prehranile stanovništvo.

Ovakva predviđanja zabrinjavaju brojne analitičare, koji se boje da bi nekoliko kartela uskoro moglo kontrolirati većinu svjetskih zaliha, ostavljajući zapad vrlo ranjivim na skok cijena.

Rezultat bi bio sličan naftnoj krizi iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Rasipnost pri korištenju fosfata na poljima 

Analitičari kažu da se rasipnički ponašamo pri korištenju fosfata na poljima.

Gnojivo koje se s njih ispire, kao i ispuštanje otpadnih voda bogatih fosforom, rezultiraju zagađenjem vode u velikim razmjerama te utiču na štetno cvjetanje algi.

Ovim su problemom pogođena i neka od najvećih slatkovodnih područja svijeta, među kojima su Bajkalsko jezero u Rusiji, Viktorijino jezero u Africi i sjevernoameričko Jezero Eri.

Cvjetanje u Eriju posljednjih je godina rezultiralo potpunim zagađenjem pitke vode.

Jednako kao na kopnu, fosfati pomažu i rastu vodenih biljaka, ali njihov rast guši cvjetanje algi pa se na tim područjima formiraju vodene mrtve zone. 

"Razlog za zabrinutost"

A takve krize dovode do dodatnih ekoloških problema.

"Klimatske promjene znače da će biti još više cvjetanja algi po jedinici onečišćenja fosfatima zbog toplijih vremenskih uslova", rekao je prof. Brajan Spirs iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju u Midlotianu.

"Problem je u tome što kad ta alga umre, ona se može raspasti i početi proizvoditi metan. Dakle, rast cvjetanja značiće da će se u atmosferu upumpavati više metana, a metan je 80 puta snažniji od ugljen-dioksida kada je posrijedi zagrijavanje atmosfere. To je razlog za istinsku zabrinutost", upozorio je Spirs, prenosi "Index.hr".