Mikroskopski valjkasti crv nazvan Panagrolaimus kolymaensis preživio je nakon što je u permafrostu, vječnom ledu Sibira proveo rekordnih 46.000 godina, otkrili su naučnici, piše LiveScience.
Kako navode, ova nematoda otkrivena je sklupčana u fosilizovanoj jazbini izvučenoj iz leda blizu rijeke Kolima, u Rusiji, još 2002. godini, a vraćena je u život 2018., iako su tada njena starost i vrsta bili nepoznati. U najnovijoj studiji objavljenoj u žurnalu PLOS Genetics, koju je uradio tim evropskih i ruskih naučnika, dati su neki odgovori na ta pitanja.
“Preživljavanje u ekstremnom okruženju tokom dugog vremenskog perioda je izazov za koji je sposobno samo nekoliko organizama. Mi smo utvrdili da je nematoda Panagrolaimus kolymaensis preživjela u sibirskom permafrostu 46.000 godina”, navodi se u studiji.
Organizmi poput nematoda i vodeni medvedi (tardigradi) sposobni su da uđu u posebno stanje, metabolički proces nazvan kriptobioza, što je odgovor na zamrzavanje ili ekstremnu dehidriranost. Oni tada drastično smanjuju upotrebu kiseonika i toplotu koju stvaraju metabolički procesi spuštaju na neprimjetan nivo.
The worm, which researchers called Panagrolaimus kolymaensis, has been resurrected after lying dormant in the permafrosthttps://t.co/ATjoARN6gh
— Times Earth (@Times__Earth) July 28, 2023
“Ovaj mali crv mogao bi sada da postane Ginisov rekorder jer je bio u ledu mnogo duže nego što je iko vjerovao da je moguće. To što je bio zamrznut 46.000 godina je zaprepašćujuće. Ovo je kao bajka Uspavana ljepotica, ali tokom mnogo, mnogo dužeg perioda”,rekao je za Dejli mejl profesor Tejmuras Kurčalija, profesor na Institutu molekularne ćelijske biologije i genetike Maks Plank i jedan od autora studije.
Do sada su rekorderi bili antarktička vrsta nematoda Plectus murrayi i nematoda Tylenchus polyhypnus od kojih je prva bila zaleđena u mahovini 25,5 godina, a druga dehidrirana u herbarijumu 39 godina.
Mala grupa oživljenih crva, kojoj su dati voda i hrana, živjela je svega mjesec dana, ali je za sobom ostavila više od 100 generacija novih crva. Laboratorijski eksperimenti pokazuju da je vjerovatno važno to što su crvi dehidrirali prije nego što su zamrznuti na temperaturi od minus 80 stepeni Celzijusovih.
“I dalje smo mnogo, mnogo daleko od korišćenja ovog što smo otkrili za oživljavanje zamrznutih ljudi ili dinosaurusa, ali smo sada korak bliže tome kako dostići stanje između života i smrti. Mnogo toga treba još da ispitujemo, ali ovo bi moglo da pomogne u čuvanju ćelija ili tkiva u budućnosti”, rekao je Kurčalija.
(Izvor: Telegraf Nauka/LiveScience/Daily Mail)
