Međutim, suprotno pojedinim mišljenjima, gejming ima određene pozitivne uticaje koje mnogi možda nisu očekivali.

Nova studija sugeriše da sati provedeni ispred ekrana igrajući igrice svake nedjelje mogu da povećaju moždanu aktivnost, a posebno da podstaknu kognitivne vještine potrebne za donošenje odluka – to jest, uzimanje svega što dolazi kroz naša čula i odlučivanje o odgovarajućoj reakciji.

Istraživači koji stoje iza studije sugerišu da bi video igrice čak mogle da se koriste kao metod obuke za poboljšanje procesa brzog donošenja odluka u mozgu – konkretno ako su ti mozgovi pretrpjeli neka neuronska oštećenja.

Funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI) je korišćena za mjerenje neuronske aktivnosti kod 47 studenata, sačinjenih od 28 ljudi koji su redovno igrali video igrice i 19 ljudi koji nisu. Oni koji su igrali pretežno su se bavili veoma aktivnim igrama u realnom vremenu, kao što su strategije u realnom vremenu, pucačine u prvom licu ili timske igre.

Od dobrovoljaca je zatraženo da pritisnu dugmad kao odgovor na smjer u kome se niz tačaka kreće na displeju ispred njih. Gejmeri su bili brži i tačniji u reagovanju, a rezultujući fMRI skenovi su pokazali da postoji i pojačana aktivnost u određenim dijelovima njihovog mozga.

Te oblasti su uključivale desni jezični girus, lijevi talamus i desnu dodatnu motoričku oblast – za sve regione mozga za koje se smatra da su uključeni u kognitivnu obradu i produkciju motoričkih odgovora na vizuelne inpute.

"Ovi rezultati ukazuju na to da igranje video igara potencijalno poboljšava nekoliko podprocesa za senzaciju, percepciju i mapiranje u akciju kako bi se poboljšale veštine donošenja odluka",  napisali su istraživači sa Državnog univerziteta Džordžije, u svom objavljenom radu.

Iako veza između video igara i poboljšanja kognitivnih sposobnosti nije nova, sa svakim dijelom istraživanja postajemo sve bliže razumijevanju – i bliže otkrivanju kako bismo mogli da iskoristimo pozitivne uticaje video igara, piše Telegraf.