Tačno 21. aprila 1995. godine iz Francuske Gvajane lansiran je u svemir ЕRS 2, odnosno "Juropian remote sensing" koji je tada bio jedan od najsofisticiranijih satelita za posmatranje Zemlje.
"Ovaj je značajan za nauku jer je bio vrlo važan u istraživanju Zemlje, okeana, kopna, atmosfere, mjerio je brzine vjetra bio je važan za proučavanje temperature okeana, mjerio je razne visine u milimetar precizno", tvrdi astronom Ante Radonić.
Gotovo 30 godina poslije, došlo je vrijeme za povratak na Zemlju.
Na putu do konačnog raspada, prolazio je iznad centralne Еvrope, a preletio je preko BiH i Hrvatske.
Boris Štromar, predsjednik Astronomskog društva "Bezdan" iz Zagreba ističe da je zgodno što postoje neka predviđanja o njegovoj putanji.
"Ne znamo tačno, ali možda imamo priliku vidjeti taj raspad, možemo reći svemirskog smeća, jer je taj satelit na kraju svog radnog vijeka. Napravljeno je da deorbitira", objašnjava.
Odnosno Еvropska svemirska agencija je odlučila prekinuti misiju nakon što je ЕRS 2 uspješno je radio 16 godina.
Zbog mogućnosti sudara s ostalim satelitima, nakon godina propadanja u orbiti krenuo je put Zemlje.
Bio je veličine autobusa, dug više od 11 metara, težak 2 tone.
Većina njegovih dijelova izgorjela je pri ulasku u Zemljinu atmosferu.
"Kada gledamo meteore oni vrlo brzo izgaraju, onu u sekundu, dvije mogu preci preko cijelog neba, satelite je lako prepoznati jer njihovo izgaranje traje jako dugo, treba im preko nekoliko minuta da pređu od horizonta do horizonta", dodaje Štromar, prenosi "Net".
Nekoliko puta na mjesec objekti slične mase ulaze u Zemljinu atmosferu, sateliti nešto rjeđe. No, jedinstvena je prilika vidjeti pad odnosno sagorijevanje meteora, asteroida koje traje, ako imate sreće, nekoliko sekundi.
"Budući da se ne radi o nekom stepenu rakete nego o satelitu koji je bio jako vrijedan, pa je izazivao posebnu pažnju, na neki način o njemu posebno govorimo inače bi se svake sedmice moglo govoriti o nečemu što pada, jer danas se radarom prati više od 30 hiljada objekata koji se nalaze u orbiti oko nas, a prati se sve, počevši od 10 centimetara do nečeg većeg", zaključuje Radonić.
Stoga se nemojte iznenaditi kada na noćnom nebu ugledate još neki zastarjeli satelit, meteor ili nešto treće dok pada na Zemlju.
(Foto: ЕSA)
