Kostić je naveo da, osim kulture sjećanja, SANU koji u kontinuitetu djeluje 178 godina, praktično svakog mjeseca ima po nekoliko ozbiljnih naučnih sastanaka i konferencija.

On kaže da posebnu dimenziju napora ove institucije čini pokušaj da krene u susret određenim civilizacijskim izazovima.

Kostić smatra da ljudi u Srbiji treba da se upoznaju sa jednim paradoksom, a to je da je Srbija godinama među prve dvije-tri zemlje u svijetu koje imaju izvanredan naučni doprinos uprkos malim finansijskim ulaganjima.

"Ove godine smo treći, posle Velike Britanije i Finske", rekao je Kostić za RTS.

Prema njegovim riječima, bez obzira na to što ponekad kod Srba postoji osjećaj povrijeđenosti i oštećenja koje im je naneseno prethodnih decenija, onog momenta kada bi se izolovali - to bi značilo konačan krah.

"Moramo funkcionisati kao deo sveta, deo naučnih mreža. Tu se prave napori. Nije jednostavno. Postoji nešto što bih nazvao naučnim kapitalizmom ili naučnim neokolonijalizmom, ali Srbija je nekako osuđena na to da izađe na naučno tržište, da izađe na dvoboje u okviru kojih će naši ljudi dokazivati da im je mesto u svetskoj nauci", zaključio je Kostić.