Na velika vrata, na naše prostore, vratio se pertusis, veliki kašalj, bolest koju je još u 9. vijeku opisao arapski ljekar Avicena, a za koju smo vjerovali da je iskorijenjena.
Od početka godine pa do 6. decembra u Srbiji je, prema podacima "Batuta", prijavljeno ukupno 458 potvrđenih slučajeva velikog kašlja. Međutim, zabrinjava podatak da smo tokom cijele prošle godine imali samo pet oboljelih.
S obzirom na to da se radi o visokozaraznoj bolesti, ali i činjenice da dio djece uopšte nije vakcinisan ili je nepotpuno vakcinisan, kao i da imunitet nakon vakcinisanja i oboljevanja slabi, pa je moguće ponovno zaražavanje u blažem obliku, epidemiolozi očekuju da će broj oboljelih u narednom periodu rasti.
Testiranje u Institutu "Batut"
Zbog toga je Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ krajem novembra obavijestio građane da ako kašlju duže od dvije nedjelje, a taj se kašalj ne može dovesti u vezu s drugim oboljenjima, mogu kod njih uraditi laboratorijsko ispitivanje kako bi se ustanovilo da li je u pitanju veliki kašalj.
Infektolog Svetlana Popović opisala je pertusis i otkrila kao nastaje u ljudskom organizmu.
"Pertusis je akutno infektivno kontagiozno oboljenje koje izaziva bakterija bordetella pertusis. Karakteriše ga kašalj u vidu zacjenjivanja, zbog čega se zove veliki kašalj, zacjenka, magareći kašalj ili kukurekavac", objašnjava dr Popović. Prema njenim riječima, veliki kašalj je kosmopolitsko oboljenje, nije sezonskog karaktera, a najčešće obolijevaju djeca od jedne do pet godina.
"Nisu pošteđena ni odojčad, već od drugog mjeseca života, dok školska djeca obolijevaju rjeđe. Vrlo rijetko obolijevaju i odrasli, ako ranije nisu bolovali ili nisu vakcinisani", priča doktorka za Kurir.
Infekcija se brzo širi
Izvor zaraze, navodi doktorka, isključivo je bolesnik od samog početka, a zaraznost traje 4 do 5 nedjelja kod neliječenih pacijenata, a 1 do 2 nedjelje kod liječenih.
"U pitanju je kapljična infekcija sa vrlo visokim indeksom kontagioznosti. Prilikom kašlja vazdušna struja je veoma jaka, te se kapljice mogu raspršiti nekoliko metara daleko, što povećava mogućnost širenja pertusisa. Zato su pre sistemske vakcinacije epidemije bile česte i zahvatale su svu decu jedne škole, dvorišta, ulice, pa čak i cijelog sela", kaže doktorka Popović.
Bolest ima 3 stadijuma
Bolest ima tri stadijuma, kataralni, koji traje 5 do 15 dana, karakteriše ga suv kašalj, uglavnom noćni i tada je bolesnik zarazan.
"Drugi stadijum je zacenjivanje, koji karakterišu napadi kašlja sa zacenjivanjem. Vrlo često se zacenjivanje završava povraćanjem. Kašalj i zacjenjivanje remete funkciju disanja, tako da mogu nastati hipoksemija i apnička kriza. Takođe, za vrijeme zacjenjivanja mogu da se jave različite mehaničke komplikacije, kao što su povećan pritisak u lobanji, grudnom košu i trbuhu. Ovaj stadijum traje 2 do 3 nedjelje. Izolacija oboljelog do treće nedjelje zacjenjivanja, naročito je to važno za djecu u čijim porodicama postoje odojčad, mala i bolesna djeca, za koje ova bolest može biti i smrtonosna", objašnjava dalje doktorka.
Komplikacije mogu da budu veoma ozbiljne
Posljednji stadijum je stadijum rekonvalescencije ili oporavka, kada se kašalj smanjuje, opšte stanje se poboljšava.
"Do potpunog ozdravljenja može proći 2 do 3 nedjelje, nekad i do dva mjeseca. Klinički oblici variraju od lakših do teških formi koje su uglavnom praćene komplikacijama poput bakterijske upale pluća, zapaljenja srednjeg uva, zapaljenja crijeva, krvarenja, upale mozga i poremećaja stanja svijesti. Upale mozga mogu da ostave kod djece trajne posljedice, psihičku zaostalost, govorne mane, epilepsiju", kaže ona.
Terapija koja se primjenjuje kod velikog kašlja je antibiotska i simptomatska, uglavnom je usmjerena protiv kašlja.
"Takođe je važan način ishrane djece, koji se bazira na male i kalorične obroke, hraniti ih nakon zacjenjivanja kako bi se se izbjeglo provociranje kašlja i povraćanje. Takođe, dijete ne hraniti pred spavanje, jer inače noću češće kašlje", objašnjava doktorka Popović za pomenuti portal.
