Rezultati tima profesora Ortiga pokazali su da kada se osoba zaljubi, 12 oblasti mozga zajedno rade na oslobađanju hemikalija koje izazivaju euforiju, kao što su dopamin, oksitocin, adrenalin i vazopresin.
Nova analiza koju je sprovela profesorka Stefani Ortig sa Univerziteta u Sirakuzi otkriva da zaljubljivanje ne samo da može da proizvede isti osjećaj euforije kao pri upotrebi kokaina, već utiče i na intelektualne oblasti mozga.
Istraživači su takođe otkrili da zaljubljivanje traje samo petinu sekunde. Rezultati tima profesora Ortiga pokazali su da kada se osoba zaljubi, 12 oblasti mozga zajedno rade na oslobađanju hemikalija koje izazivaju euforiju, kao što su dopamin, oksitocin, adrenalin i vazopresin. Osjećaj ljubavi utiče i na sofisticirane kognitivne funkcije, kao što su mentalne predstave, metafore i slika tijela. Ovi nalazi postavljaju pitanje: „Da li se srce ili mozak zaljubljuju?“
„To je uvijek složeno pitanje“, kaže Ortig. „Rekao bih mozak, ali i srce je povezano jer se kompleksni koncept ljubavi stvara kroz procese odozdo prema gore i odozgo nadole, od mozga do srca i obrnuto. Na primjer, aktivacija određenih dijelova mozga može izazvati stimulaciju srca, kao što je osjećaj ‘leptira u stomaku’. Neki simptomi koje ponekad osjećamo kao manifestaciju srca mogu zapravo doći iz mozga.“
Drugi istraživači su takođe otkrili da se nivo nervnog faktora rasta (NGF) u krvi povećao kod ljudi koji su se upravo zaljubili. Ovi nivoi su bili znatno viši kod parova koji su se tek zaljubili. Ovaj molekul igra važnu ulogu u društvenoj hemiji ljudi, odnosno fenomenu „ljubav na prvi pogled“. „Ovi rezultati potvrđuju da ljubav ima naučnu osnovu“, kaže Ortig. Nalazi imaju velike implikacije za istraživanje neuronauke i mentalnog zdravlja, jer kada ljubav ne uspije, to može biti značajan uzrok emocionalnog stresa i depresije.
„To je još jedan način da se istraži mozak i um pacijenta“, kaže Ortigue. „Razumijevanjem zašto se zaljubljuju i zašto su tako slomljeni, mogu se primjeniti nove terapije. Identifikovanjem dijelova mozga stimulisanih ljubavlju, ljekari i terapeuti mogu bolje razumjeti bol koji pacijenti osjećaju zbog ljubavne patnje.
Studija takođe pokazuje da različiti dijelovi mozga reaguju na ljubav. Na primjer, bezuslovna ljubav, poput one između majke i djeteta, aktivira uobičajene, ali različite oblasti mozga, uključujući centar mozga. Strastvena ljubav aktivira dio mozga za nagradu, ali i srodne kognitivne oblasti mozga koje obavljaju funkcije višeg reda, kao što je slika o tijelu.
.webp)
