Naučnici tvrde da će sljedeće dvije godine biti kritične za raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta na planeti.

"Ono što moramo da uradimo jeste da smanjimo korišćenje plastike za jednokratnu upotrebu, da ne zagađujemo vazduh i da obezbijedimo čistu vodu za sve", istakao je Horhe Laguna Celis iz Skupštine UN za životnu sredinu.

Degradacija prirode je i veliki ekonomski problem, jer gubitak biodiverziteta godišnje košta između četiri i dvadeset triliona dolara.

Delegaciju Srbije predvodio je ministar Goran Trivan, u svojstvu potpredsjednika narednog zasjedanja Skupštine UN za životnu sredinu.

"Zaštititi životnu sredinu i poboljšati kvalitet života svim živim bićima ne samo ljudima, a pitanje je kako to postići. Jednostavno, osim pošumljavanja kao najvažnijeg alata, mi se moramo pozabaviti prije svega zaštitom voda", istakao je Trivan.

Zaštita prirode za Norvežane je prioritet. U njihovim rijekama, jezerima i fjordovima nema otpada.

Sve recikliraju, u prodavnicama imaju automate za vraćanje ambalaže, za javni transport koriste čiste izvore energije. Oslo već ima titulu zelene prestonice, a imaju i savjet za Beograd, koji ima taj cilj.

"Treba izgraditi dobar i čist javni transport i sistem snabdijevanja vodom. Saobraćaj u gradu treba da bude uređen tako da ljudi mogu da pješače i da voze bicikle" naglasio je Ola Elvestuen, ministar za klimu i životnu sredinu Norveške.

Bicikl je glavno prevozno sredstvo i u Trondhajmu, bez obzira na hladnoću i kišu.

Iako stanovnici sjevera Evrope najviše brinu o životnoj sredini, oni su među onima koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama.

U samo jednom danu najtoplijeg juna od kada se mjeri temperatura, na Grenlandu se otopilo dva kubna kilometara leda, a temperatura mora je na nekim mjestima porasla i za deset stepeni.

Naučnici upozoravaju da do 2030. godine emisija gasova staklene bašte mora da se smanji za 50 odsto do 2030, a do 2050. godine potpuno.