Na Svjetski dan životinja udruženja koja se staraju o njihovom opstanku upozoravaju na ugroženost velikog broja životinjskih vrsta i njihov loš položaj u različitim dijelovima svijeta.
Svjetski dan životinja proglašen je 1931. godine na konvenciji ekologa u Firenci da bi se naglasio nepovoljan položaj ugroženih vrsta.
Odlučeno je da taj dan tradicionalno bude obilježavan 4. oktobra, kada Katolička crkva slavi Svetog Franju Asiškog - zaštitnika životinja.
Od tada je Svjetski dan životinja postao dan sjećanja i odavanja počasti svim životinjama, a poseban naglasak stavljen je na ljude koji ih vole i poštuju.
Pod motom da je Svjetski dan životinja posebna prilika za svakoga ko brine o životinjskim vrstama, zaštitnici životinja podržavaju bolji odnos čovječanstva prema životinjskom carstvu.
Cilj Svjetskog dana životinja jeste da se poboljša odnos prema životinjskim vrstama širom svijeta, pružajući podršku pojedincima, grupama i organizacijama koje se staraju o životinjama.
Na Zemlji postoji više od 40.000 ugroženih vrsta životinja. Prema podacima komiteta UN zaduženog za zaštitu životinja i prirode, svakoga dana nestane 100 životinjskih vrsta, a sve sa ciljem ostvarivanja profita.
Među najkritičnije vrste, kada je riječ opstanku, spadaju velike pande, tigrovi, morske kornjače, veliki primati, slonovi i nosorozi.
Zaštitnici životinja upozoravaju da i u najrazvijenijim zemljama svijeta sa uređenim zakonodavstvom postoje "sramni izuzeci ugrožavanja životinja" i navode primjere španske koride, te engleske tradicije lova sa psima, koja je zabranjena.
Kao negativni primjeri pominju se i kineske farme medvjeda gajenih za potrebe medicine, nehumano lovljenje radi izvoza mesa morskih kornjača u Indoneziji i Japanu i niz drugih ugrožavanja opstanka životinja.
Posebno se ukazuje na ugroženost tigrova, koji su već djelimično istrijebljeni.
