Prelaz na zelenu ekonomiju je nužniji i hitniji nego ikad za Zemlju jer zagađenje od fosilnih goriva prijeti da planetu pretvori u opasnu "pećnicu", upozorili su međunarodni naučnici.
Ako polarne kape nastave da se tope, šume da se uništavaju, a emisije gasova staklene bašte da svake godine obaraju rekorde, Zemlja će preći tačku pucanja.
Naučnici su upozorili da bi do promjena moglo doći u "samo nekoliko decenija".
Prema njihovim riječima, prelazak praga bi značio "temperature za četiri do pet stepeni više nego u predindustrijskom periodu i nivo mora za 10 do 60 metara viši nego danas".
"Zemlju-pećnicu najvjerovatnije je nemoguće kontrolisati i opasna je za mnoge", navodi se u zaključcima danskih, australijskih i njemačkih naučnika o efektima klimatskih promjena u Njemačkoj. Rijeke će se izlijevati, uragani će pustošiti obale, a koralni grebeni će nestati - i sve to prije kraja ovog vijeka.
Globalna prosječna temperatura prevazilazi one iz bilo kog međuglacijalnog perioda, ciklusa koji razdvaja dva ledena doba, tokom više od 1,2 miliona godina.
Samo otapanje polarnih kapa izazvalo bi značajno povećanje nivoa okeana, potapajući priobalna područja u kojima živi stotine miliona ljudi.
"Brojna mjesta na Zemlji bi postala nenastanjiva ako "Zemlja-pećnica" postane stvarnost", upozorio je švedski naučnik Johan Rokstrem.
Naučnici tvrde da bi tačka pucanja mogla biti porast prosječne tepmerature od dva stepena u odnosu na predindustrijsku eru. Temperatura sada raste za 0,17 stepeni svake decenije.
U izvještaju naučnika se navodi da bi otopljenje od dva stepena moglo izazvati domino efekat i aktivirati druge simptome "prelaska praga".
Takođe, izražena je zabrinutost zbog sve većeg broja šumskih požara kako se planeta grije.
Naučnici su ispitali i davna vremena, poput ere pliocena prije pet miliona godina, kada je nivo ugljen-dioksida u vazduhu bio isti kao i danas, 400 čestica u milion.
Tokom perioda krede, u doba dinosaurusa, prije 100 miliona godina, količina CO2 je iznosila 1.000 čestica u milion, najvećim dijelom zbog vulkanske aktivnosti.
Prema zaključcima naučnika, neophodno je odmah promijeniti način života da bi se zaštitila Zemlja, što prije svega podrazumijeva zamjenu fosilnih goriva izvorima energije koji ne emituju CO2.
Preporučeno je bolje upravljanje zemljištem, bolje poljoprivredne prakse, zaštita zemljišta i obala, razvijanje tehnika za zadržavanje CO2 , sađenje drveća i prestanak deforestacije.
Međutim, čak i kad bi prestala emisija gasova staklene bašte, trenutna tendencija otopljavanja bi mogla da pokrene druge sistemske procese u Zemlji, takozvane retroakcije, i tako dodatno podigne temperaturu.
Među tim procesima su topljenje permafrosta, deforestacija, nedostatak snježnog pokrivača na sjevernoj hemisferi i nestanak polarnih kapa.
