Ako dijete često traži da mu se ponovi već rečeno, slabije čuje tih razgovor i zvuke, roditelji obavezno treba da ga odvedu na pregled kod ljekara za uho, grlo i nos. Jedan od mogućih problema je nagomilavanje sadržaja u srednjem uhu.
Roditelji dijete odvode kod ljekara kada primijete da dijete jače govori, ili često pojačava televizor. Takvo ponašanje navodi na sumnju da je u pitanju sekretorni otitis.
"Ta bolest je poznata još od Hipokrata, nažalost, ne znamo još etiologiju, zna se da je multifaktorna etiologija", rekao je dr Vladimir Šaranović, specijalista ORL, prenosi "RTS".
Naglasio je da je prije sprovođenja lečenja važna dobro urađena dijagnostika uz aktivno praćenje stanja pacijenta, među kojima su najčešće djeca.
Među preporukama je jedan vid konzervativnog liječenja tubicama ili trubicama (autoinflacija) kada se kod zdrave djece naduvavaju baloni preko nosa, povećavajući pritisak u gornjem spratu ždrijela.
"Na taj način otvaraju Eustahijevu tubu, utiskuju vazduh u šupljinu srednjeg uha i potpomažu eliminaciju sekreta", objasnio je dr Šaranović.
"Što se tiče patofiziologije, ključno je da dolazi do pojačanja sekretornog kapaciteta sluznice srednjeg uva i on se povećava čak do 40 puta, i u šupljini srednjeg uva dolazi do nakupljanja sekreta koji onemogućava normalno pokretanje bubne opne i to se prezentuje oslabljenim sluhom", rekao je dr Šaranović.
Dodaje da, pored konzervativnog, postoji i hirurško liječenje.
"Kada govorimo o hirurškom tretmanu, to je najčešća hirurška intervencija koja se izvodi u svijetu od svih hirurških intervencija. Cjevčice su od raznih materijala, imamo metalne, od poliuretana, kao PVC, imamo silikonske, vrlo su malih dimenzija, izgledom podsjećaju na telefonski kabl. Mi tokom intervencije napravimo mali rez na bubnoj opni, izvučemo sekret iz šupljine srednjeg uva i postavimo cjevčicu", objasnio je.
Dr Šaranović kaže da djeca već tokom buđenja iz anestezije osjećaju poboljšanje i bolji sluh. Cjevčice, kaže, stoje od šest mjeseci do godinu dana.
Sve više ljudi u Evropi pati od alergija
Kada je riječ o problemima "trećeg krajnika" i nepčanim krajnicima – dr Šaranović ističe da su simptomi – problemi sa disanjem, pa i tokom noći i česte sekrecije, što se lako prepoznaje. Tu su i loš zadah i malaksalost.
"Ako dijete ima tri angine za godinu dana odnosno pet u dvije godine, to je validna indikacija za operaciju krajnika", rekao je i dodao da se tonzilotomijom redukuje veličina krajnika, što pomaže "vraćanju stanja u normalu".
Uho, grlo i nos i problemi sa njihovim funkcionisanjem sve češće su na udaru alergena, jer se broj ljudi sa alergijama, kao što je alergijski rinitis povećava.
"Svako treće dijete ima alergiju. Smatra se da će za nekih deset, dvadeset godina, svaki drugi stanovnik Evropske unije, Evrope, imati alergiju. Nažalost i mi pratimo tu statistiku. A ono što je zabrinjavajuće je porast broja pacijenata koji imaju umjerene do teške kliničke forme koji su polisenzitivni pacijenti, alergični su na više alergena i zahtijevaju ozbiljniju terapiju. Moramo da promijenimo i malo svijest o alergiji jer veliki broj i ne zna da ima recimo alergijski rinitis, što i nije tako strašno, nisu pacijenti dužni da znaju od čega boluju, ali je zabrinjavajuće da, smatra se da između 15 do 20 posto ljekara smatra da alergijski rinitis nije bolest, i da ga ne treba liječiti, a takođe nekih 20 do 27 odsto pacijeta ima neadekvatnu terapiju a naš zadatak je da poradimo na tome", zaključio je dr Šaranović.
