"Iskoristi niže kamate na kredite i kupi stan", kaže jedna strana mozga. "Sačuvaj fleksibinost i lako mijenjanje lokacije", kaže druga strana mozga.

Na kraju, odluka je rezultat toga koliko finansijski možemo da se protegnemo, koliko dugo planiramo da živimo na tom mjestu i kako nam izgleda priliv novca.

Zato, postavite sebi ova tri pitanja ako ste u sličnoj dilemi, možda vam odgovori otvore oči.

1. Da li ste finansijski sposobni?

Prva stvar je da sjednete i da promislite da li je kupovina stana realno uopšte opcija za vas. Razmislite da li ste spremni da budete vlasnik stana, kako bi vaša ušteđevina izgledala kada odbijete učešće, ili kako bi mjesečni troškovi izgledali ako uzmete kredit za učešće. Ako niste finansijski spremni, plaćanjem kirije ustvari kupujete strpljenje za vrijeme kada budete sposobni za veliki korak kupovine stana.

2. Koliko dugo planirate tu da živite?

Ako negdje planirate da živite samo dvije, tri godine, stručnjaci ne preporučuju kupovinu, nego rentiranje stana. Čak i u slučaju da naiđete na dobru ponudu i da poželite da djelujete ishitreno i iskoristite je, stanite i razmislite da li je taj grad mjesto gde vidite sebe u narednim godinama. Ako nije, sačekajte i iznajmljujte stan dok vam se ne iskristališe gde želite da živite za stalno. Što duže planirate negdje da ostanete, to više smisla ima da tu kupite nekretninu.

3. Kakvi su vam mjesečni troškovi?

Da biste kupili nekretninu potrebna vam je određena količina novca, najveći dio za učešće, a onda i za propratne troškove oko kredita. Poslije toga vam je potreban novac za opremanje stana i, naravno, plaćanje mjesečnih računa, poreza i za život. Izračunajte da li vaša primanja pokrivaju mjesečne troškove koji će vas sačekati po kupovini stana. U najboljoj situaciji, mjesečni troškovi kirije ne bi trebalo da pređu 35 odsto mjesečnih primanja.