Posljednja (strasna) nedjelja prije Vaskrsa je posvećena pripremama za najveći hrišćanski praznik, sprema se hrana i farbaju se vaskršnja jaja.
Uobičajeno je da to bude na Veliki petak, međutim, u nekim krajevima naše zemlje smatra se da jaja treba da se farbaju na Veliki četvrtak ili Veliku subotu, jer na Veliki petak ne treba ništa raditi u kući, već dan provesti u molitvi.
Еtnolozi ipak kažu da ne možete mnogo da pogriješite, jer se jaja prema našim običajima, mogu farbati od Velikog četvrtka do Velike subote.
– Jaja se farbaju na Veliki petak, ponegdje i na Veliki četvrtak – potvrdio je za Danas Saša Srećković, etnolog, iz centra za nematerijalno kulturno nasljeđe Еtnografskog muzeja u Beogradu, a otkrio je još neke zanimljivosti o tradiciji ukrašavanja jaja u Srbiji.
Tradicionalni motivi i slova
– Na jajima preovlađuju biljni i geometrijski motivi (djetelina, đurđevak, lala, ruža, list jagode). To je uglavnom zbog proljeća i obnavljanja prirode, koji se poklapaju s periodom Vaskrsa. Nešto su ređe (barem u našoj zbirci u muzeju) predstave životinja (pile, zec, ribe) koje takođe predstavljaju obnovu života, ali posredstvom prethodne ritualne žrtve (nekada se na Veliki petak ubijao zec, pa se pojeo za Vaskrs), kaže Srećković.
Još su rjeđi motivi s ljudskim likovima, ali se radi o veoma starim motivima (npr. lik nevjeste s Kosova i Metohije, kao simbol plodnosti, ili lik orača s ralom i volovima na uskršnjem jajetu iz Šapca).
Uz to često idu pisane poruke HV VV (Hristos voskrese ! Vaistinu voskrese !), osoba koja šara ponekad upiše svoje ime ili ime ili inicijale osobe kojoj je namijenjeno; godina šaranja takođe. Na Kosovu je od davnima bila poznata tradicija lijepog ukrašavanja jaja (uglavnom su geometrijski i zoomorfni motivi). Često se na jajima iz ovih krajeva pojavljivalo i drvo života.
Farbanje jaja za Vaskrs u Srbiji
– Bojeno jaje nagovještava radost, život, trajanje, uskrsnuće iz mrtvih i život nebeski, ljubav i poštovanje – kaže prof. dr Vesna Marjanović, etnološkinja i antropološkinja, koja je za Novu govorila šta zapravo znače uskršnji običaji, zašto farbamo jaja, ali i šta sve to govori o našem društvu i načinu života kroz vijekove.
Crkva je zvanično prihvatila bojenje jaja tek od 12. vijeka. U južnoslovenskim krajevima, kao i u Srbiji, pominju se bojena jaja u 16. vijeku. Najverovatnije bojena jaja, posebno obojena crvenom bojom, imaju starije porijeklo od šaranih jaja jer se pominju i u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda od 4. vijeka nove ere.
Poseban značaj u narodu imalo je i zadržalo se do danas crveno jaje. A ta prvobitna crvena boja u prošlosti se do početka 20. vijeka dobijala iz korijena biljke broć tako što se korijen ove biljke kuvao. Kasnije su jaja bojena u varzilu. I druge prirodne sirovine, najčešće biljke, korišćene su za bojenje, poput kuvanja jaja u vodi u kojoj su potopljene ljuske crnog luka, lišće oraha ili spanaća, koprive, cvet maslačka, čađ.
Danas se jaja boje pomoću kupovnih anilinskih boja i boje se, pored crvene, i u zelenim, plavim, žutim, ljubičastim, i drugim tonovima.
