Ovih dana se naglo smjenjuju vremenske prilike, te smo tako nekoliko dana imali intenzivan toplotni talas, a potom i obilne kiše.
Na nagle promjene vremena uglavnom se žale hronični bolesnici, a smjenjivanje temperatura utiču i na srce zdravih osoba, posebno sparina koja nastupi poslije kiše.
Ipak ima načina da se zaštitimo, a savjete kako je najbolje rashladiti se i najzdravije, dao je profesor doktor Miljko Ristić, kardiolog.
"Nije samo temperatura ta koja utiče na naš organizam već i atmosferske prilike, tu je i brzina vjetra, i vlažnost vazduha, da li je kiša, da li je grmljavina i tako dalje. Ima više faktora koji utiču na naš organizam, prije svega na kardiovaskularni sistem. Promjene vremena dijelom utiču i na centralni nervni sistem, može doći do neke depresivne reakcije i tome slično. Velika vrućina u tijelu izaziva širenje krvnih sudova i gubitak tečnosti što rezultira padom pritiska, a svaki pad pritiska reaguje slabošću, malaksalošću, možda čak i nesvjesticom. Zato treba biti oprezan kada se izlazi napolje na visokim temperaturama. Savjet je da je bolje da sačekamo da prođu najveće temperature pa onda da izađemo napolje, to posebno važi za starije ljude", govori Ristić.
"Što se tiče pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, oni jako brzo shvate da im visoke temperature ne odgovaraju te se trude da tada ni ne izlaze", rekao je Ristić.
On se osvrnuo i na značaj prevencije.
"Prevencija je, ne samo za srčane bolesnike, već za sve - najbolje je sjediti u kući, koristiti klimu ili sjediti u hladovini. Takođe, tu je i tuširanje. Što se tiče hrane, trebalo bi se preorijentisati na više biljne, manje kalorične hrane. Masna hrana, a posebno meso, pogoršava našu moć kompenzacije visokih temperatura", rekao je dr Ristić za televiziju Prva.
