Iz dana u dan svjedoci smo brojnih internet prevara.
Od navodnog obavještenja da imamo pošiljku koju možemo pratiti klikom na link, ili da nismo uplatili račun za omiljeni serijski program, hitno odgovorimo na nevjerovatnu ponudu za posao, ili mogućnost da zaradimo investirajući u akcije velikih kompanija koje nam "nude" poznate ličnosti iz svijeta sporta ili umjetnosti, pa sve do toga da nam poslovni klijent "pošalje" nevjerovatnu ponudu.
Sa napretkom vještačke inteligencije, internet prevare dobijaju sve "savršeniju" formu. Postaju izuzetno suptilne, teško se prepoznaju, i djeluju u pravom smislu, kao vjerodostojan "mamac" da veliki broj ljudi klikne na njih. Zloupotreba informacionih tehnologija ima dalekosežne posljedice i zato je oprez i dobra informisanost, tj. digitalna pismenost ključ u suzbijanju širenja sumnjivog i zlonamjernog sadržaja.
Šta je fišing ili "pecanje"?
Sajber kriminalci služe se različitim metodama, alatima i kanalima kako bi protivpravno pribavili novac, ukrali nečiji identitet ili ostvarili određenu korist. Phishing predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih rizika iz oblasti informacione bezbijednosti, a elektronska pošta, kao mehanizam za krađu podataka, kredencijala i uopšte kompromitovanje podataka korisnika, jedan je od najčešće korišćenih.
Krajnji cilj je da se od korisnika koji se "upecao" ukradu finansijska sredstva sa bankovnih računa, da se navedu na kupovinu nepostojeće robe/usluge, da se zloupotrebe podaci sa ličnih dokumenata ili bankovnih kartica i dr.
Gdje sve možemo naići na internet prevaru ili fišing?
Na našem telefonu ili računaru, najčešće u vidu SMS-a, i-mejla, video igrica, oglasa ili četa na društvenim mrežama.
Postavlja se pitanje – kako sa sigurnošću možemo da utvrdimo da je neki sadržaj internet prevara?
Prvo i osnovno, prije ulaska u detaljnu proveru svih informacija, važno je da se na sumnjivi sadržaj ne klikće, ne unose podaci – poput imena, prezimena, broja lične karte, adrese, skeniranja pasoša, korisničkog imena, lozinke i slično.
Sajber kriminalci pokušavaju da izvrše pritisak tako da su ovakve poruke najčešće naslovljene sa: "hitno", "važno upozorenje", "poslednja prilika", "velika akcija". Potom gledamo ko šalje, provjeravamo da li je i-mejl vjerodostojan ili kontakt telefon, nakon toga važno je da sve informacije proverimo, na primjer na sajtu kompanije koja služi kao "mamac" ili kroz direktnu komunikaciju sa brendom putem različitih kontakt formi.
Ovakve poruke su često generičke, gramatički neispravne, sadrže čudne linkove ili priloge. Većina internet prevara koristi video ili foto materijal generisan vještačkom inteligencijom, najčešće kada su u pitanju reklame na društvenim mrežama koje vam nude razne proizvode poznatih brendova na popustima čak i do 90%, zdrava ekonomska logika kaže da to ne može biti slučaj tako da je i kontekst jako važno uzeti u obzir. Jednostavnom pretragom na internet pretraživačima lako se može provjeriti vjerodostojnost ponuda i da li je u pitanju internet prevara.
Ukoliko neko ipak postane žrtva internet prevare, šta treba da uradi?
Ako postoji sumnja da ste ugroženi na bilo koji način, da će podaci biti zloupotrebljeni, u zavisnosti od vrste prevarne radnje, važno je da kontaktirate nadležnu banku i postupite po njihovim uputstvima, promjenite lozinke na vašim nalozima, kao i da se javite nadležnoj ispostavi Ministarstva unutrašnjih poslova, specijalnom odeljenju za Visoko-tehnološki kriminal kako biste dobili sve neophodne informacije, prenosi Telegraf.
Nekoliko savjeta kako uspješno da prepoznate lažnu nagradnu igru možete pročitati i na linku.