Prema portalu Mindbodygreen, naš sistem cirkulacije sadrži oko 96.560.000 kilometara krvnih sudova koji djeluju kao mreža kako bi se tijelo moglo kretati. Pametno je zato pratiti i stanje cirkulacije.

Naravno da možete posjetiti ljekara kako biste provjerili u kakvom vam je stanju cirkulacija, ali postoji nekoliko jednostavnih trikova koji vam mogu otkriti kako se dobro vaša krv kreće po organizmu.

Prvo mjesto na kojem možete provjeriti stanje cirkulacije je koža ispod kapaka. Krvne sudovi na tom području su lako vidljivi, što znači da ćete lako vidjeli jesu li popucali. Ipak to ne mora biti znak da se radi o lošoj cirkulaciji, ali može biti dobar početak za provjeru stanja.

Drugo mjesto na kojem možete provjeriti cirkulaciju je koža. Tako bi ton kože mogao otkriti kako vam funkcioniše cirkulacija. Kako biste efikasno provjerili kako vam srce pumpa krv, pritisnite dio kože kako biste zaustavili dotok krvi i posmatrajte koliko se brzo ona vraća u to mjesto nakon što popustite pritisak. Ako je potrebno nekoliko sekundi da se boja kože vrati u normalnu onda možda imate problema sa cirkulacijom.

Loša cirkulacija = fizički problemi

Simptomi loše cirkulacije mogu se javiti i kroz dana kada obavljate uobičajene zadatke. Osjećaj utrnulosti ili trnaca u ekstremitetima mogu otkriti lošu cirkulaciju, a isto čine i grčevi ili bol koja se javlja na različitim dijelovima tijela. Puno je i razloga zašto može doći do slabe cirkulacije.

Zašto dolazi do loše cirkulacije?

Krvni ugrušci u rukama i nogama mogu usporiti cirkulacije do vrlo opasnog nivoa. Vene takođe ukazuju na probleme sa cirkulacijom koji mogu uzrokovati probleme sa zdravljem. Bolest perifernih krvnih sudova takođe uzrokuje sužavanje krvnih sudova što će onemogućiti zdrav protok krvi do važnih organa. Dijabetes takođe može biti simptom loše cirkulacije, pa je važno razgovarati s ljekarom i o tom problemu.

Kako možete poboljšati cirkulaciju?

Na sreću postoje neki trikovi koji će vam pomoći da potaknete cirkulaciju pa tako možete vježabati jogu ili lagano masirati tjeme, što bi navodno trebalo potaknuti kretanje krvi kroz organizam.

Evo još nekoliko načina:

#1 Za dobru cirkulaciju pijte dovoljno vode, a poželjni su i biljni čajevi bez dodatog šećera. Najbolje je uzimati tekućinu ravnomjerno cijeli dan, jer kad osjetite žeđ, to znači da je već nastupila dehidracija.

#2 Važna je i pravilna ishrana – ne preskačite obroke i jedite što više svježeg voća i povrća.

#3 Neispavanost i umor usporavaju metabolizam te se tako pojačava osjećaj hladnoće u tijelu.

#4 I stres može biti uzrok hladnih nogu. Kad smo pod stresom, u tijelu se pojačano izlučuje adrenalin i sužavaju se krvni sudovi, pa se zbog otežane cirkulacije pojavljuje osjećaj hladnoće. Istraživanja su pokazala da stres “hladi” organizam i tako što dovodi do hiperventilacije (ubrzanog disanja) zbog čega se pojavljuje neravnoteža izmjene kiseonika i ugljen dioksida u krvi. Zato se organizam može uravnotežiti i “ugrijati” vježbama disanja i drugim tehnikama opuštanja.

#5 Prestanite pušiti i pazite šta pijete – osjećaj hladnoće pojačava se uzimanjem kofeina, nikotina i alkohola.

 – ne preskačite obroke i jedite što više svježeg voća i povrća.