Krompir je na našim jelovnicima dosta česta i vrlo cijenjena hrana. Kada su prije otprilike 500 godina Kolumbo i njegovi nasljednici donijeli krompir u Еvropu, nisu mogli ni pretpostaviti kakvu će to revoluciju donijeti u prehrambenim navikama stanovnika Starog kontinenta. Danas je krompir pored hljeba jedna od najčešćih namirnica na našim trpezama, a možemo ga pronaći u ponudi skoro svih prodavnica prehrambenih proizvoda. I dok smo u prošlosti poznavali svega 3-4 sorte krompira, danas na policama naših trgovačkih lanaca možete pronaći više od 50 različitih sorti krompira.
Ponuda sjemenskog krompira na tržištu takođe je veoma široka.
Kako sortiramo krompir i koje sorte krompira razlikujemo?
Sorte sjemenskog krompira razlikujemo po raznim kriterijumima, kao što su ranost, boja pokožice, oblik, veličina, boja mesa, sadržaj suve materije itd. Odabir sorte krompira zavisi od mnogih faktora kao što su namjena, geografska lokacija, nadmorska visina i sastav zemljišta. Imajući sve navedeno u vidu, potrebno je dosta znanja da biste napravili pravi izbor.
Sorte krompira se dijele na rane, srednje rane, srednje kasne i kasne. Ova podjela sortimenta krompira je izvršena na osnovu dužine vegetacionog perioda tj. po broju dana od nicanja do fiziološke zrelosti.
Na osnovu pomenute podjele postoji nekoliko sorti koje se i najčešće sade kod nas a to su:
- Rane sorte, 60-80 dana (Carrera i Riviera);
- Srednje rane sorte, 80-100 dana (Condor)
- Srednje kasne, 100-130 dana (Cennebec i Curoda)
- Kasne, preko 130 dana (Agria i Desire)
Kada je pravo vrijeme za sadnju krompira?
Ako želite da uzgajate svoj mladi krompir u čijim ukusnim krtolama ćete uživati tokom ljeta, sada je vrijeme za sjetvu. Mladi krompir je lako proizvesti, a evo šta sve treba da znate o sjetvi mladog krompira.
Kako pripremiti krompir za sadnju?
Kada govorimo o sadnji krompira bitno je ispoštovati nekoliko koraka. U proizvodnji krompira mora se voditi računa o načelima od kojih je plodored vrlo važan. Prije sadnje krompira, pripremite svoju baštu i podesite optimalne uslove za uzgoj dodavanjem kvalitetnog komposta u zemlju. Takođe možete dodati specijalno đubrivo za krompir u zemlju kako biste ovom korijenu dali podsticaj.
Krompir se naklijava tako što se 5-6 nedjelja prije sadnje rasporedi u gajbe drvene ili plastične i to u tankom sloju, na osvijetljenom, suvom i čistom prostoru na temperaturi od 12-15 ℃. Gajbe se naslože jedna na drugu kako bi se omogućio dobar protok vazduha i svjetlosti. Krompir se ne smije naklijavati na direktnom suncu ili tami jer to direktno utiče na kvalitet klice. Kada klice budu veličine od nekoliko mm do pola centimetra, krompir je spreman za sadnju.
Najbolji način za sadnju
Kada je u pitanju sadnja krompira prethodno siječemo krtole na manje djelove tako da svaki isječak ima 2-3 okca. Zavisno od odrezane frakcije određujemo i razmak sadnje, tako da manje frakcije sadimo na razmaku od 25 cm u redu, srednje na razmak od oko 35 cm, a najkrupniji komadi od 55-60 mm na razmaku od 45-50 cm. Dubina sadnje krompira iznosi 8-12 cm. Preporučeni medjuredni razmak je 50-60 cm.
Еvo još nekoliko korisnih koraka za postizanje uspješnog roda krompira ove godine:
- Isjecite krompir 6 do 10 dana prije željenog datuma sadnje; uvjerite se da svaki komad sjemenskog krompira sadrži najmanje 1 ušicu (sitne izrasline)
- Čuvajte rezano sjeme krompira na hladnom, tamnom mjestu sa dobrim protokom vazduha
- Uvjerite se da je vaša zemlja rastresita, krompir ne cijeni tvrdu zemlju.
- Otprilike 60 dana nakon sadnje počeće da se formiraju krtole (nezreli krompir). Ako je jun vruć, održavajte vlažnost tla. Vlažna zemlja će pomoći razvoju krtola krompira da ostanu hladni.
Kako izdanci krompira budu rasli, dodavaćete slojeve zemlje da pokrijete izdanke, tako da u ovoj fazi nemojte zakopavati krompir preduboko.
Voli lakša, rastresita tla
Za njegov uzgoj najbolji su izbor lakša tla koja su rastresita i vrlo propusna (pjeskovito humusna i pjeskovito ilovasta). Tlo bi trebalo biti mrvičaste strukture s pH vrijednosti od 5,4 - 6,5. Potrebno je dobro ga obraditi krajem ljeta ili početkom jeseni i to zaoravanjem predusjeva na dubinu 15 - 20cm. Količina azota, fosfora i kalijuma dodaje se po potrebi, zavisno od želje prinosa i kvaliteta.
Podsjetimo, biljka krompira ima različite zahtjeve prema pojednim đubrivima, mineralnim elementima, tokom vegetacije. Krompir ima velike zahtjeve što se tiče kalija, odnosno veliki je potrošač ovog elementa. Četiri kilograma ovog povrća iznese iz zemljišta 20g azota, 45g kalija, 10g fosfora, manje količine bakra, bora, mangana.
Prekomjerno đubrene biljke krompira podložnije su napadu štetočina i uzročnika bolesti, a gomolji brže propadaju.
Najveći neprijatelj mladog krompira – krompirova zlatica
Krompirova zlatica je definitivno jedna od najvećih štetočina krompira. U borbi protiv nje postoji veliki broj preparata, kako onih na hemijskoj, tako i onih na prirodnoj osnovi. Neophodno je spomenuti jedan vrlo zanimljiv metod borbe protiv krompirove zlatice, koji se zasniva na tome da se jedna vrsta ne hrani svojom vrstom (nekanibalizam). Ovaj postupak se sastoji od toga da se u posudu kojoj znamo zapreminu (0,25L, 0,5L, i tako dalje) prikupi što više krompirovih zlatica.
Zatim se te zlatice istucaju tučkom ili nekim drugim predmetom (kamenom), i ta zapremina zlatica se prelije sa dvadeset puta većom količinom vode. Recimo, ako imamo posudu od jednog decilitra zlatica, prelijemo je sa dva litra vode. Zatim se takav rastvor ostavi da odstoji 7-10 dana, i onda se obavezno vrši njegovo razblaženje u odnosu 1:3 (na jedan litar rastvora dodaje se tri litra vode). Tim rastvorom tretiramo stabljike krompira.
Neophodno je da rastvor bude razblažen da se ne bi spržila stabljika krompira, te je u zavisnosti od sorte krompira, preporučljivo prvo testirati dejstvo preparata na svega nekoliko stabljika.
Pored krompirove zlatice, krompir napada još i:
- Plamenjača krompira
- Crna pjegavost krompira
- Virus uvijenosti lišća krompira
- Virus mozaika krompira
Mjere zaštite
- korištenje zdravog sjemena i sadnog materijala
- plodored
- gajenje otpornih sorti
- primjena fungicida
- uklanjanje zaraženih biljaka
Kada se vadi mladi krompir?
Generalno, mladi krompir je spreman za berbu oko 100 dana nakon što je posijan. Da li je vaš krompir spreman za berbu, možete reći kada mu se cvjetovi otvore.
To obično bude u junu ili julu, za one zasađene u martu.
