Neobično veliki strah često vodi njihovom bezrazložnom proganjanju i ubijanju, a pri tome se ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama.

U BiH živi 14 vrsta zmija. Od toga su samo tri otrovnice šarka ili riđovka (Vipera berus), balkanski šargan (Vipera ursinii) i poskok (Vipera ammodytes).

Otrovne zmije naše zemlje se lako razlikuju od neotrovnih. Tijelo otrovnica je kratko i zdepasto i rijetko prelazi 60-tak cm. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvijek jasno odvojena od tijela naglašeno uskim vratom. Zjenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakterizira tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.

„Riđovku susrećemo u nižim i vlažnijim područjima. Poskok voli suša i najčešće brdovita područja. Njegovo tipično stanište je suvo, ponegdje kamenito i obraslo niskim grmljem i drvećem, a ponegdje i travom“, pojasnio je doc. dr. sc. Zoran Tadić za Večernji, ponudivši savjete šta učiniti, a šta nikako ne biste trebali ne ako vas ugrize zmija.

UGRIZLA VAS JE ZMIJA - ŠTA UČINITI

Opasni su samo ugrizi zmija otrovnica.

Poskok je jako otrovan i poneki ugriz, posebno ako se ne liječi, zna završiti i smrću.

Otrovi naših zmija uglavnom su hemotoksični - izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku.

Prvi simptomi nakon ugriza su bol od uboda zuba i oticanje. Ono se ubrzano šiti od mjesta ugriza te može zahvatiti čitavu ruku ili nogu. Kasnije dolaze krvni podljevi, nesvjestica, povraćanje, a ponekada i "žmarci" na mjestima udaljenim od ugriza.

Ako se ubrzo nakon ugriza javi nesvjestica, ubrzan rad srca, oticanje usnica, područja oko očiju ili čak gušenje ugriženog treba odmah prebaciti liječniku, po mogućnosti u najbližu bolnicu.

Statistički, oko 1/3 ugriza otrovnica su takozvani suvi ugrizi, to jest otrovnice ne ubrizgaju otrov. Znaćete po oteklini. Ako do nje dođe ranu zamotajte u prvi zavoj i pravac doktor. Često se može pročitati da ranu treba zarezati i isisati. Potpuno pogrešno!

Zarezivanjem se samo pogoršava stanje. Alkohol širi krvne žile i samo ubrzavanja širenje otrova. Ne pijte nikakav alkohol nakon zmijskog ugriza, čak ni za hrabrost! Što se tiče brzine reakcije na ugriz otrovnice, ključna riječ je "brzo".

Čak i ugriz vrlo otrovne zmije, kakvih u Evropi nema, može se preživjeti uz adekvatnu ljekarsku njegu s relativno malo posljedica. Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem.

Treba provjeriti kada je osoba zadnji put vakcinisana protiv tetanusa, te je, ako je prošlo više od 5 godina, potrebna je vakcinacija.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrižena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba mobilisati. Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima, piše Večernji.

PREVENCIJA ZMIJSKOG UGRIZA

Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti.

Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost da vas zmija ugrize:

- Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugriženi pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo izuzetno napadaju.

- Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.

- Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjera, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.

- Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.