Kopriva je trajna zeljasta korovska biljka koja je veoma cijenjena ne samo u narodnoj, već i u naučnoj medicini.
U pitanju je biljka iz porodice tzv. usnača, koja raste i do 150 centimetra visine. Listovi koji žare, zbog kojih se kopriva naziva i žarulja, smješteni su jedan nasuprot drugoga, duguljasto su jajasti, zašiljeni i blago nazubljeni kao testera.
Osim listova i ostatak biljke je "naoružan" dlačicama koje ispuštaju mravlju kiselinu koja u dodiru sa kožom žari, iskustvo koje smo svi makar jednom doživjeli.
Dvodomna biljka
Kopriva je dvodomna biljka, što znači da muški i ženski žućkasto zeleni cvjetovi rastu odvojeno na stabljikama. Cvjeta od jula do septembra, a potom prosipa vrlo sitno sjeme, toliko izdržljivo da je sposobno da klija i nakon 600 godina.
Ova biljka raste širom svijeta, a gdje je nađete u prirodi, vidjećete da raste u gustim skupinama. Voli polusjenovite livade, zapuštene travnjake, ruralna staništa i poplavljena područja. Niče od nizina do planinskog područja.
U narodu je ponekad nazivaju i "urtica", što potiče od latinske riječi urere, što znači pržiti ili žariti. Kako god da je nazvana, svakao je jedna od najsvestranijih biljaka.
U ishrani
Mladi izdanci i listovi koprive su jestivi, beru se na početku proljeća kada još nisu u potpunosti razvili sastojak koji žari i veoma su bogati vitaminom C, karotinom i mineralima kao što su gvožđe, fosfor i kalcijum.
Može da se sprema kao povrće, na isti način kao što se recimo koristi špinat ili zelje, a veoma je pogodna i kao dodatak u domaćim čorbama.
Neki je čak koriste i kao brašno, jer njenim sušenjem i mljevenjem se dobiva brašnjavi prah koji je izuzetno bogat proteinom, kalcijumom i fosforom.
U zdravstvu
Čaj od listova koprive smatra se veoma korisnim za izlučivanje mokraće kod ljudi koji boluju od reumatizma, gihta i problema s mokraćnom bešikom.
Vjeruje se da može i da pomaže u čišćenju krvi, zbog čega je omiljena u proljećnim kurama detoksikacije.
Korijen koprive može da bude veoma koristan kod problema sa prostatom i djeluje kao blag diuretik.
Kopriva je kraljica među biljem u borbi protiv anemije, zbog izuzetno visokog sadržaja gvožđa.
Čest je dodatak i prirodnim šamponima jer veoma povoljno djeluje na vlasište.
Smatra se i da je veoma dobra za dijabetičare jer utiče pozitivno na nivo šećera u krvi.
U industriji
U industriji se koristi za pravljenje užadi, mreža, pa čak i grubih tkanina, a listovi su puni hlorofila zbog čega mogu da se koriste i za pigmentaciju hrane u zelenu boju, dok korijen koprive odlično farba u žutu.
Koristi se i u baštovanstvu kao mjera u borbi protiv agresivnih biljnih vaški koje napadaju biljke.
Pratite nas i putem Vibera!