Dunje su pravo jesenje voće, njihov miris upotpuni cijelu prostoriju. Jako ljekovite voćke fantastičnog okusa, nije ni čudo da su čest sastojak zimnica. Od njih se proizvode marmalade, džemovi, pekmezi, kompoti, likeri, rakije, sirupi i slatko.
Slatko često svi povezuju sa svojim djetinjstvom jer su ga naše bake nekada pripremale, a priprema je poprilično jednostavna i ne treba vam puno sastojaka i vremena za njega što mu i daje takvu popularnost i obožavanost. Može se jesti posebno ili kao dodatak palačinkama, vaflima, krofnama i sličnim slasticama. Neki vole kašičicu slatkog staviti i u finu tursku kafu kao zamjenu za šećer.
Karakteristike dunje
Dunje ili zlatne jabuke, obožavane su još u dalekoj istoriji. Pripadaju porodici Rosaceae, a njihov latinski naziv je Cydonia oblonga.
Njihovo porijeklo dolazi iz daleke Mezopotamije, područje današnjeg Irana gdje se i danas mogu pronaći kao samonikle, divlje dunje. Dunja predstavlja simbol ljubavi, ljepote, sreće, plodnosti i zdravlja. Prema mitologiji, Paris je poklonio ovu voćku Afroditi, boginji ljepote.
Danas drvo dunje može se pronaći u Maloj Aziji i Еvropi i može narasti od četiri do šest metara. Proces cvjetanja traje poprilično kratko, u maju i junu, a sami cvjetovi su bijele i roze boje, zavisno o kojoj sorti se radi. Listovi su jednostavni, široki te sadrže sitne dlačice. Plod je žuto-zlatne boje, a sam oblik priliči kruški i jabuci pa je iz toga nastala podjela dunji, prema obliku, na kruškolike, jabukolike i one zvonastog oblika. Sjemenke su jajolikog oblika, crveno-smeđe boje i duge do jednog cm. Kao i sam plod, sjemenke su takođe izrazito ljekovite.
Drvo dunje voli osunčana i topla područja. Ne podnosi dobro niske temperature pa ju je potrebno zaštiti kako se ne bi smrznula. Za rast i rodnost odlična su vlažna tla. U našim krajevima je izrazito popularna jer gotovo svaka sorta dunje donosi obilan rast i rodnost. Berba se odvija sve do prvog mraza. Dunje su jedna od voćki koja može duže stajati na grani bez da dostigne stadijum prezrelosti.
Dunje za preradu
Ova voćka nije toliko popularna širom svijeta pa je i njen broj sorti znatno manji od ostalih voćki. Rijetko se jedu svježe, više se konzumira kao dio proizvoda ili poslastica. Čest je sastojak kolača, torti, nadjeva i sličnih deserata. U nastavku donosimo popis najpoznatijih sorti dunja pogodnih za preradu u slatko te njihove karakteristike i opis.
Dunja prkos
Dunja prkos pripada tzv. "kvalitetnim" dunjama. Obilno rađa svake godine, a sami plodovi su joj veoma krupni, mesnati i sočni. Plod je kruškolikog oblika, zlatno-žute boje s debelom kožicom i sitnim, gustim dlačicama. Ugodnog je mirisa i fenomenalnog sočnog okusa. Plodovi sazrijevaju u jesen. Tada se odvija njihova berba koja se može proužiti sve do prvog snijega.
Leskovačka dunja
Ova sorta je najpopularnija kada je u pitanju uzgoj u svrhu prerade jer je takođe krupnog oblika te je smatrana najkvalitetnijom i najpoznatijom dunjom. Kruškasto-jabučastog je oblika te žute boje. Kao i ostale sorte dunje, krasi ju aromatičan miris i sladak okus. Obilno rađa svake godine.
Rasinjska dunja
Stablo ove sorte je jako veliko i obilno plodovima te je zbog tog veoma popularna sorta među uzgajivačima. Poprilično je otporna na biljne bolesti. Plod je jabukolikog oblika, aromatičnog mirisa i slatkog okusa te žuto-zlatne boje. Rasinjska dunja veoma je pogodna za preradu jer su njeni plodovi slatki i sočni.
Vranjska dunja
Vranjaska dunja donosi izrazito velike i mesnate plodove što ju čini veoma popularnom sortom. Prepune su slatkog i aromatičnog soka. Plod je žuto-zlatne boje, a stabla žive i do 90 godina. Obilne je rodnosti i nije zahtjevna za uzgoj i održavanje. Sazrijevanje plodova odvija se već početkom jeseni, u oktobru.
Berba i kupovina
Berba dunje odvija se kada plodovi dostignu potpun stepen zrelosti. Okvirno govoreći, krajem septembra pa sve do januara. Plodovi su veoma osjetljivi i meki pa se prilikom berbe moraju nositi rukavice i paziti pri njihovom ubiranju. Ako se plodovi beru samo u svrhu prerade, onda bi bilo najbolje brati ih prije nego postanu potpuno zreli kada voćka sadrži veći postotak pektina te će proces kuvanja i zgrušavanja biti uspješniji.
Prilikom kupovine dunje obratite pažnju na njen izgled. Izbjegavajte one koje imaju mrlje i premekane su na dodir. Na žalost, dunje se ne mogu često pronaći u trgovini, no možete ih kupiti na tržnici ili kod domaćeg uzgajivača što je ujedno i zdravije.
Recepti za slatko od dunja
Slatko je jedna od starih zimnica koje su se nekad davno pripremale. Obožavane su upravo zbog svog slatkog i finog okusa i jednostavnosti. Priprema nije komplikovana i potrebno vam je svega tri sastojka: odabrano voće, šećer i limun. Omjer šećera i voća, kao i dužinu kuvanja, možete prilagoditi svom ukusu. Ako želite gušći desert, kuvajte ga duže.
U nastavku vam donosimo tri recepta za pripremu ovog slasnog deserta. Prije samog početka pripreme, obavezno sterilizujte i pripremite tegle.
Slatko od dunja
Ovim receptom koristile su se naše bake i njegov okus vrati nas u doba djetinjstva. Njegova priprema je jednostavna i trebaće vam svega sat vremena i dva sastojka.
Omjer šećera možete prilagoditi svom ukusu, iako je najbolje držati se recepta jer je u ovom desertu ključna karamelizacija šećera.
Dunje možete očistiti i prije kuvanja, ako vam je tako jednostavnije.
Od navedenih sastojaka dobićete otprilike tri tegle.
Sastojci
2 kg dunja
1,3 kg šećera
Priprema
Dunje dobro operite i stavite ih kuvati na jaku vatru.
Kuvajte dok one ne proključaju, zatim ih izvadite iz lonca.
Vrele ih ogulite i izrežite na kockice.
U posebnom loncu, zakuvajte šećer u 300 ml vode.
Kada postignete karamelizaciju šećera, umiješajte dunje u njega.
Prilikom kuvanja skidajte pjenu koja se bude taložila.
Kada se slatko zakuva i sirup dostigne željenu gustoću, lonac prekrijte hladnom krpom i pustite da odstoji 24 sata.
Idućeg dana napunite tegle i dobro zatvorite.
Čuvajte na tamnom i hladnom mjestu.
Slatko od dunja bez šećera
Da, postoji i recept za slatko bez šećera.
Iako je on glavni sastojak te njegova karamelizacija, u ovom receptu koristi se javorov sirup. Okus se razlikuje od tradicionalnog, domaćeg, no veoma je ukusan. Ovo je jedna zdravija metoda s kojom se ne morate brinuti oko negativnog učinka šećera.
Postupak se takođe razlikuje od uobičajene pripreme, no finalni ishod je fantastičan. Iz navedenih sastojaka dobićete otprilike dvije tegle.
Sastojci
4 dunje
200 ml vode
1 štapić cimeta
2 lovorova lista
1 limun
250 ml javorovog sirupa
Priprema
Dunje temeljno operite, ogulite im kožu, narežite na kockice te posložite u keramičku posudu.
Uključite rernu da se zagrije na 180 stepeni.
Dunjama dodajte limunov sok, javorov sirup, lovorov list te štapić cimeta.
Dunje moraju biri prekrivene sirupom pa bi bilo poželjno izabrati neku manju posudu.
Sve dobro promiješajte i pokrite aluminijskom folijom.
Pecite slatko oko 90 minuta.
Pustite da se ohladi pa posložite u tegle i dobro ih zatvorite.
Čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.
Slatko od dunja s orasima
U nastavku donosimo recept za slatko od dunja s orasima.
Odlična kombinacija koja se može koristiti uz poslastice poput palačinki ili vafla.
Priprema u ovom receptu malo se razlikuje od ostalih, no ishod je jednak. Desert je fantastičnog okusa. Omjer šećera i količinu oraha možete prilagoditi svom ukusu. Takođe limun možete ili ne morate koristiti u svom receptu. Iz navedenih sastojaka dobićete otprilike četiri tegle.
Sastojci
3 kg dunja
2 limuna
2 kg šećera
100 g oraha
500 ml vode
Priprema
Dunje temeljno operite, ogulite i narežite na kockice. Ostavite ih u posudi s vodom kako ne bi požutile.
U veći lonac stavite šećer i vodu te kuvajte dok ne započne proces karamelizacije.
U karameliziran šećer dodajte nasjeckane dunje te nastavite kuhati na umjerenoj vatri.
Skidajte pjenu koja će se taložiti.
Dodajte limun narezan na kolutove i usitnjene orahe. Kuvajte još desetak minuta.
Gotovo slatko posložite u tegle i dobro zatvorite.
Čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.
Čuvanje i skladištenje
Slatko spremite u prethodno očišćene i sterilizovane tegle. Čuvajte ga na tamnom i hladnom mjestu. Ako je ispravno pripremljeno te pažljivo čuvano i skladišteno, može stajati i do tri mjeseca. Možete ga čuvati i u hladnjaku, iako nije obavezno.
Upotreba u kuhinji
Dunje su veoma popularne u našim krajevima. Često se koriste samo kao dekoracija upravo zbog svog aromatičnog mirisa. Osim finog mirisa, fantastičnog su i okusa.
Listovi dunje koriste se za pravljenje čaja koji pomaže pri probavnim smetnjama. Čaj se može pripremiti i od cvjetova dunje. Sami plodovi dunja čest su sastojak raznih kolača, pita, torti, nadjeva i sličnih poslastica.
Ljekovita svojstva
Dunje su izrazito ljekovita voćka čije su dobrobiti prepoznate još u dalekoj istoriji. Niskokalorična voćka prepuna vitamina i minerala. U sebi sadrži vitamin C i B kompleks te željezo, kalijum, magnezijum, bakar i razna druga nama važna vlakna.
Dunje pomažu pri probavnim i želučanim smetnjama, odlične su kod problema sa zatvorom i prolivom. Ubrzavaju metabolizam te pomažu pri procesu mršavljenja. Pomažu pri regulaciji holesterola, smanjuju stres i nesanicu.
Odlična je voćka kada je u pitanju i kozmetička industrija. Dunje hidratiziraju, njeguju i hrane kožu. Odlično djeluju kada su u pitanju problemi s aknama i kožne nepravilnosti. Sluz od sjemenki pomaže kod opekotina i rana.
