Jasno je da su ljudi od vajkada voljeli da se nasmiju i dobro zabave, naročito na tuđ račun, ali je moguće da ovaj, danas potpuno komercijalizovan praznik, ima i drugo, dublje značenje.

Iako svi znamo da je 1. april međunarodni dan šale, o samom prazniku zapravo se vrlo malo zna. Neobičan običaj zbijanja šala rasprostranjen je po Evropi, SAD, Indiji, ali njegovo porijeklo nije sasvim rasvijetljeno.

Ipak, postoje indicije da je riječ o mnogo starijem prazniku.

Običaj koji ljudi imaju još iz biblijskih vremena?

Neki istoričari vjeruju da obilježavanje 1. aprila datira još iz biblijskih dana. Prema članku iz jednih engleskih novina objavljenom 1789. godine, upravo tog datuma je Noje prvi put poslao golubicu u potrazi za kopnom i to, kako se pokazalo, prerano. Da se to dogodilo BAŠ 1. APRILA piše i u Hebrejskim spisima kao i u 71. suri Kurana.

Još jedno religijsko tumačenje ovog datuma tvrdi da je baš na današnji dan Pontije Pilat poslao Isusa do Iroda i nazad. Kako je u pitanju bio uzaludan posao/smicalica neki vjeruju da je to porijeklo Dana šale.

Postoje mišljenja da koreni praznika dosežu do starog Rima, poznatog i po tome što su tamošnji žitelji umjeli da se dobro zabavljaju smišljajući različite šale.

“Dan svih luda”

Mnogo vijekova kasnije, Dan šale pronalazimo kod Evropljana. Po jednoj teoriji, ta tradicija je počela sa reformom kalendara u Francuskoj sredinom 16. vijeka. Tada je Nova godina, koja se dočekivala uz male poklone prijateljima i porodici, sa prvog aprila pomjerena na prvi januar. Izraz “aprilska luda” pripisivan je onima koji su praznik i dalje proslavljali 1. aprila.

Drugi kažu da se običaj pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, negdje oko 1564. godine. Za onog ko je nasamaren u ovoj zemlji kažu da je dobio “aprilsku ribu”. Englezi pak, misle da je dan šale preuzet sa Istoka, a 1. april zovu “Danom svih glupaka”.

Kako bilo, u jednom se svi slažu – smjeh od vajkada služi kao dobra terapija i nikome neće naškoditi ako se opusti i nasmije. Makar i na svoj račun!