Zahvaljujući činjenici da svojim "antenama" mogu da osjete miris eksploziva, istraživači u zemljama kao što je Hrvatska proveli su godine usavršavajući se kako iskoristiti pomoć pčela da bi locirali mine, piše "BBC".

Britanski servis, međutim, navodi da postoji jedan problem.

"Dok insekti veselo 'zviždukaju' oko područja zagađenog minama, ljudima je izuzetno teško da prate gdje idu, ne samo zato što jurnjava za pčelama preko minskog polja nije sjajna ideja", piše pomenuti portal.

Kako se dodaje, tu na scenu stupaju dronovi.

"Tim iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske smislio je način upotrebe dronova za nadgledanje pčela dok rade. Bespilotne letjelice lete uokolo, snimajući insekte, a računari kasnije analiziraju te snimke kako bi otkrili gdje nagazne mine mogu biti sakrivene u zemlji", navodi se u tekstu.

Nagazne mine zakopane tokom ratova koji su se dogodili prije nekoliko decenija i dalje predstavljaju smrtonosnu prijetnju u mnogim dijelovima svijeta. Mnogo hiljada mina je "zasađeno" tokom rata na Balkanu devedesetih godina, a mnoge nisu iskopane i neutralisane do danas.

"BBC" podsjeća da prema procjenama u Bosni i Hercegovini ima oko 80.000 mina , a u Hrvatskoj još oko 30.000.

"Željeli smo da pokušamo ljude isključiti iz potencijalne opasnosti i da pokušamo da koristimo dronove", kaže Vladimir Risojević sa Univerziteta u Banjaluci.

Sajt ističe da je prethodno drugi tim istraživača usavršio metod za obuku pčela u otkrivanju mina. To su postigli tako što su pčele naveli da ih miris TNT-a podsjeća na hranu - odnosno rastvor šećera.

Tako obučene pčele na terenu imaju tendenciju da se skupe u blizini mjesta gdje su zakopane mine, u nadi da će pronaći hranu. Takvi napori aktivni su dugi niz godina, ali prof. Risojević kaže da su on i njegov tim shvatili da računari mogu pomoći automatskom analizom snimaka pčela koje traže mine, kako bi zacrtali njihove aktivnosti i lakše locirali mine.

"BBC" ipak prenosi da se čak i ovo pokazalo nezgodnim.

"Ljudskim posmatračima je veoma teško da na ovim video snimcima pronađu ove pčele koje lete", kaže on i dodaje:

"Bilo je trenutaka kada sam pomislio da smo potpuno ludi što to pokušavamo, ali sam prijatno iznenađen rezultatima koje smo dobili".

Tim je započeo analizom snimaka dijela terena na koji su ispustili "sintetičke pčele“ - nejasne sive mrlje koje zumiraju oko scene.

Kada su uspjeli da sintetičke pčele na snimku izgledaju kao prave pčele, tim se okrenuo algoritmu za mašinsko učenje i obučio ga da tačno otkriva mrlje na ekranu i prati ih.

U testovima opisanim u nedavno objavljenom radu, algoritam se pokazao više od 80% tačnim u praćenju ovih digitalnih pčela, piše "BBC". Potom su istraživači otišli do minskog polja sa stvarnim, ali deaktiviranim, minama pokopanim na neotkrivenim mjestima u Hrvatskom centru za deminiranje, kako bi vidjeli kako sistem funkcioniše u autentičnim uslovima.

Detalji rezultata ispitivanja tek treba da budu objavljeni u akademskom radu, ali prof. Risojević kaže da je postojala snažna korelacija između mjesta gdje su se pčele skupile i mjesta za koje se zna da na njima postoje mine.

Trenutno sistem funkcioniše tako što koristi dronove programirane da lete unaprijed određenom rutom, prelazeći minsko polje dok snimaju pčele dok lete okolo. Analiza snimka kasnije otkriva gdje su se pčele skupile.

Možda će proći nekoliko godina prije nego što se ovaj pristup primijeni na mjestu zasutim opasnim, aktivnim minama, kaže prof. Risojević.

Međutim, on smatra da bi to moglo da dopuni druge tehnike deminiranja. Među tehnološkim alatima koji se već koriste za deminiranje su ručni detektori metala sa ugrađenim radarom koji prodire u zemlju.

Čak i uz pomoć takve tehnologije, timovima za deminiranje je teško da sa sigurnošću znaju da su uklonili svaku pojedinu minu sa zagađenog područja. Pčele i dronovi mogli bi poslije, na primjer, da provjere da nijedna nije propuštena.

"Dobre tehnološke inovacije koje mogu pomoći da se označe granice i potvrdi opasno područje zaista su korisne", kaže Metju Brej Bolton sa Univerziteta "Pace" u Njujorku, autor knjige "Politička minska polja: borba protiv automatizovanog ubijanja".

Međutim, dodaje da ne postoje brza rješenja problema minskih polja. Često politička prepirka i nedostatak resursa znače da projekti za uklanjanje mogu da zastanu, bez obzira na to koje tehnologije su na raspolaganju. Osim toga, u zemljama poput Jemena, mine se i danas postavljaju.

Profesor Risojević se nada da će, uprkos preprekama, sistem njegovog tima jednog dana pomoći u dekontaminaciji minskih polja u zemljama kao što su Hrvatska ili Bosna i Hercegovina.

A možda postoje i druge aplikacije.

Posljednjih godina istraživači su razvili eksperimentalne sisteme sposobne da prate insekte u divljini. Prof Risojević i njegov tim sugerišu da bi takvi alati jednog dana mogli da nadgledaju oprašivače. Ovi insekti, uključujući pčele, presudni su za zdravlje usjeva i ekosistema, ali njihov broj u posljednje vrijeme opada, uglavnom zbog zagađenja izazvanog ljudskim aktivnostima.

"Insekti i mašine koji rade zajedno - zabavna su ideja i potencijalno dobra za planetu", zaključuje "BBC".