Blaga ili Blažena Marija spada u nepokretne praznike i iako nema "crveno slovo" u crkvenom kalendaru, toga dana se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju.

Ovaj dan je zapravo spomen na Mariju Magdalenu. U svojoj mladosti je bila grešnica, ali ju je Isus izbavio od grijehova. Kasnije je postala njegova učenica, pratila ga je i slušala njegove propovijedi. 

Nakon Hristovog vaskrsenja, ona je postala propovijednica i umrla mirno, u dubokoj starosti. Narod je slavi kao blaženu i njen dan naziva "blagim".

Kao i na dane Ognjene Marije i Trnove Petke, na praznik Blage Marije domaćice treba da odmaraju. Narod vjeruje da nije dobro bilo šta raditi u kući ili na polju, da se svetica ne bi uvrijedila.

Sa druge strane, vjeruje da dobre i poštene žene, koje žive ispravnim i bogougodnim životima, uvijek, a naročito na današnji dan, imaju zaštitu ove Blage Marije. Narod vjeruje da, ako na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale svijeću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih svakako neće odbiti. 

Blaga Marija je, po narodnom vjerovanju, sestra Svetog Ilije Gromovnika. Zato su i moguće vremenske nepogode, grmljavina i grad jer to "brat i sestra razgovaraju".

Običaj farbanja uskršnjih jaja u crveno prema nekim legendama potiče upravo od ove svetiteljke. Naime, nakon Isusove smrti i vaskrsnuća, Marija Magdalena je otišla u Rim gdje je po priči posjetila cara Tiberija kome je darovala crveno bojeno jaje i pozdravila ga riječima: “Hristos vaskrse!” 

Ona je onda pred carem optužila Pontija Pilata, rimskog prokuratora u Judeji, da je nepravedno osudio Isusa Hrista. Pilat je potom iz Jerusalima premješten u Galiju.