Ako nikada niste čuli za Muzej odvratne hrane u Malmeu, sada je vrijeme da saznate sve o ovom "trendu".
Jedan od razloga za osnivanje ovakvog muzeja je osporavanje kulturnih i društvenih normi o tome šta se smatra "dobrom" ili "lošom" hranom. Predstavljanjem hrane koja se smatra odvratnom ili odbojnom, ovi muzeji podstiču posjetioce da preispitaju sopstvene predrasude o tome šta jedu i zašto, a najpoznatiji takav muzej nalazi se u švedskom gradu – Malmeu.
Muzej odvratne hrane u Malmeu posvećen je izlaganju hrane iz cijelog svijeta koju neki ljudi smatraju odvratnom ili odbojnom. Muzej ima preko 80 eksponata hrane i pića koje posjetioci mogu vidjeti, pomirisati, a ponekad i probati (ako su dovoljno hrabri).
Neki od najozloglašenijih eksponata su casu marza, sir pun živih crva, bikov penis, voće Duriana i Surstromming - fermentisana haringa koja se smatra jednom od najsmrdljivijih namirnica na svijetu, vrsta sardinijskog sira koji se dobija iz stomaka napunjenog mlijekom zaklane koze, kuvani zamorac, ili cui, koji se smatra delikatesom andske dijete, islandsko fermentisano meso ajkule koje umalo da "obori" Gordona Remzija i mnogo toga još.
Tu su i delikatesi poput penisa bika, začinjene zečje glave, mišje vino i sok od paradajza sa kiselim ovčijim okom.
Predstavnici muzeja kažu: "Posjeta ovom muzeju je svakako nezaboravno iskustvo, ali moramo napomenuti da zaista nije za one slabog srca ili slabog stomaka“.
Rastuća popularnost "Muzeja odvratne hrane“
Slični muzeji postoje uglavnom u azijskim gradovima, a s obzirom na popularnost švedske verzije, vjerujemo da ćemo uskoro imati priliku da posjetimo 'Muzej odvratne hrane' u našoj blizini. Jer osim što su neobični i zabavni, oni pružaju odlično obrazovanje o različitim kulturnim praksama i vjerovanjima vezanim za hranu.
Isticanjem ovih razlika, posjetioci mogu bolje razumjeti raznolikost ljudske kulture i kuhinje, i šta ovom naizgled 'podrugljivom' kontekstu daje kvalitetan, umetnički izraz koji očekujemo u muzeju.
Kako piše Dojče vele, ovaj kustoski meni kurioziteta dolazi od ideje Semjuela Vesta, psihologa koji je prethodno napravio Muzej neuspjeha. Sa svojim novijim projektom, Vest ne pokušava samo da natjera posjetioce da preskoče ručak, već se nada da će istražiti kulturnu subjektivnost hrane i osporiti naše koncepte o tome zašto određeni obroci izazivaju, prema Merijam-Vebsteru, tako "snažan osjećaj gađenja”.
Vest je, zapravo, bio inspirisan da stvori muzej jer je zabrinut zbog ekološkog uticaja jedenja mesa. Zapitao se zašto su mnogi ljudi voljni da jedu meso životinja poput svinja, ali odustaju od održivijih izvora proteina poput insekata.
"Prepreka je gađenje“, kaže Vest za "Tajms", a gađenje je, nada se - otvoreno za tumačenje.
