U sedmoj epizodi serije "Sablja" prikazan je lik Karle Del Ponte, koju igra Linda Ruseva. Prije nekoliko godina lik Karle del Ponte vezivao se za još jednu seriju.
Riječ je o seriji "Moj rođak sa sela" koja se haškoj tužiteljki nije dopala.
Serija u kojoj je glavni lik oficir koji brani svoju zemlju za Karlu je bio neprihvatljiv i ona je iskoristila sav svoj uticaj kako bi spriječila njeno dalje snimanje.
O čemu se zapravo radi detaljnije je objasnio general Jovan Milanović.
NATO bombardovanje Jugoslavije koje je počelo 24. marta 1999. godine, moglo je da se dogodi šest mjeseci ranije da planove agresije nije osujetio general Jovan Milanović.
Njemu je u tome pomogao francuski major Pjer-Anri Binel, takođe obavještajac, koji je nabavio nacrte sa svim ciljevima koje je NATO planirao da gađa. Francuske vlasti su protiv njega pokrenule postupak za izdaju. U svojoj odbrani saopštio je da se uopšte ne kaje, da mrzi SAD i da se bori za obnovu srpsko-francuskog savezništva. Osuđen je na pet godina zatvora.
General Jovan Milanović završio je vojnu akademiju i najviše vojne škole u Beogradu. Radio je u Upravi za ratno planiranje Generalštaba do 1985. godine.
Radio je, takođe, kao šef kabineta načelnika Generalštaba. Od 1995. do 1998. godine bio je na mjestu ministra savjetnika u misiji SRJ pri ЕU. U oktobru 1998. otkriveno je da je vojni obavještajac i lišen je slobode. U pritvoru je proveo 49 dana. Po povratku u zemlju radi kao zamjenik šefa vojne obavještajne službe.
Zašto je Del Ponte zabranila seriju?
Inače, u seriji "Moj rođak sa sela" lik pukovnika Vranića koga tumači Vojin Ćetković koncipiran je na osnovu Milanovićevog profila.
General je svojevremeno rekao: "Žao mi je što je serija prekinuta samo zato što tadašnjem državnom vrhu i Karli del Ponte nije odgovaralo da prikažu srpskog oficira koji brani svoju zemlju".
I pored mnogo informacija, bio je potreban ključni dokaz i general Milanović je kao operativac krenuo u potragu.
"Paralelni pokušaji su bili da dođem do ključnog, izvornog plana na papiru. Da ne govorim kod koga sam sve bio, u pitanju je veliki broj ljudi. Svi su mi usmeno davali podatke, ali niko se nije usudio da mi da u pisanoj formi. Tako sam pozvao i francuskog oficira Pjer Anri Binela i zamolio ga da dođe na ručak i tako je započelo definisanje svih detalja kasnije sa agresijom", prisjetio se Milanović.
Dvadeset dvije godine kasnije, general u penziji Jovan Milanović je ponosan na svoja djela. Ponosan je, ali i razmišlja o detaljima svog službovanja u Briselu i posebno o sudbini Pjer Anri Binela.
"On je pokazao veliku hrabrost. Ja nisam bio siguran da li je svjestan žrtve koju čini. Nosim njega i njegovu porodicu na duši. Zato što je učinio jedno djelo koje, ne znam ko bi drugi i da li bi se ja usudio. Možda da, možda ne. Imam dilemu koja me prati i dan danas. Vi ste čuli za Vijetnamski sindrom. Američki oficiri koji su i danas živi se liječe od toga. Mene je taj sindrom zahvatio prije nekoliko godina, ne u smislu da me strah od nečega, već jedna podsvijest o kojoj ja prije toga nisam bio svjestan. Meni je samo bilo bitno da sam te noći uradio to i poslije mi ostalo nije bilo važno", kaže Milanović.
(Informer/Mondo)
