Koliko se "uštedi" vremena kad se vozi 160, a ne 100 km/h?

Kroz zanimljivo predavanje profesor matematike, Stanislav Štefan, je uz pomoć jednostavnih brojki pokazao koliko je zapravo beznačajna trka za svakim dodatnim desetinama kilometara na satu.

Njegovo objašnjenje natjeralo je mnoge da se zapitaju koliko brza vožnja zaista donosi toliku uštedu. Evo tačne računice:

Da bi račun bio jednostavan, profesor je uzeo primjer puta od 100 kilometara, koji prelazimo različitim brzinama. Kako se mijenja vrijeme kada brzinu povećamo sa 100 na 140 km/h? Ako vozimo "stotkom" i stignemo na cilj za sat vremena – i to zdravi i sigurni – da li nam to nije dovoljno? Ako jeste, da li vrijedi rizikovati zbog tih 17 minuta vozeći 140 km/h? Sedamnaest minuta, ali i veća potrošnja goriva.

Ili, drastičan primjer - ako vozimo 160 umjesto 100 km/h, "uštedeli" smo 22 i po minuta...

Scena

Darko Lazić otvorio dušu: Mnoge kolege su mi tražile broj doktora

Veća brzina znači i veći umor. Istraživanja BESIP-a ili, recimo, Instituta za istraživanje bezbjednosti na radu ukazuju na to da je pri brzoj vožnji tijelo izloženo jačim stresnim stimulansima, obrađuje značajno više informacija i mora intenzivnije pratiti saobraćaj i brže reagovati. Prema stručnjacima, poput psihologa dugotrajna vožnja velikom brzinom značajno povećava mentalni umor vozača.

U praksi to znači ne samo slabiju koncentraciju i veću vjerovatnoću greške, već i činjenicu da vam je na kraju puta potrebna pauza. A što je još jasnije – kada se pogledaju brojke, vidi se da svako dodatno povećanje brzine donosi sve manju uštedu vremena. Dok prelazak sa 100 na 110 km/h štedi još 6 minuta, sa 130 na 140 km/h donosi svega 3 minuta.

Zapravo, brza vožnja ne povećava samo umor i stres, već i rizik od teških saobraćajnih nesreća postaje izuzetno veliki.

(Blic)