Ljudi najviše slušaju osobe koje im govore ono što i sami misle ili ono u šta već vjeruju, a ignorišu one koji im govore stvari koje ne žele čuti, pokazuje istraživanje oksfordskih naučnika.
Studija objavljena u Žurnalu evropske ekonomske asocijacije, koji izdaje Oksford juniverziti pres, ukazuje na činjenicu da takvo ponašanje čini ljude još pristrasnijim u međusobnoj razmjeni uvjerenja.
Bilo bi razumno da ljudi donose odluke isključivo na osnovu dokaza i iskustva, ali prethodna istraživanja pokazuju da na donošenje odluka često imaju uticaj "motivisana uvjerenja".
Ljudi, naime, vjeruju u neke stvari djelimično i zbog toga što žele da one budu istinite, bez obzira na to da li one i jesu takve.
"Motivisana uvjerenja" stvaraju ozbiljne pristrasnosti, pa se pretpostavljalo da su ta uvjerenja objašnjenje za širenje dezinformacija putem interneta. Takva uvjerenja mogu isto tako objasniti i kretanja na finansijskom tržištu.
Postoji veoma mnogo dostupnih objektivnih informacija u vezi s finansijskim tržištima, ali grupno donošenje odluka i podsticanje mogu rezultirati takozvanim balonima i stvaranjem finansijske nestabilnosti.
Naučnici su koristili eksperimente kako bi istražili postaju li takve pristrasnosti u vjerovanjima još drastičnije kad ljudi međusobno razmjenjuju baš takva uvjerenja.
Spajali su parove na osnovu njihovih rezultata na testovima inteligencije, tako da su oba aktera imala ili natprosječnu ili inteligenciju ispod prosjeka.
Učesnici studije su razmjenjivali uvjerenja u vezi s prijedlogom za koji su obje strane željele da vjeruju da je istinit - na primjer da su oboje u grupi visoke inteligencije.
Eksperiment je otkrio da su ljudi koji su bili pesimistični u vezi s tim da su u visokointeligentnoj grupi postali značajno optimističniji kad su uvjerenja razmjenjivali s optimističnim sagovornikom.
S druge strane, optimistična osoba uglavnom nije mijenjala uvjerenja ako je sa druge strane bila pesimistična osoba. Taj efekat pokazao se posebno snažnim za učesnike studije koji su se nalazili u grupi s inteligencijom ispod prosjeka.
Ukupno gledano, rezultati sugerišu da se pojačavanje pristrasnosti događa zato što ljudi selektivno dodjeljuju veću informacionu vrijednost socijalnim signalima koji podržavaju njihovo vjerovanje.
Na polovini eksperimenta, međutim, naučnici su ispitanicima dali nepristrasnu informaciju o tome u kojoj se grupi nalaze, što se pokazalo vrlo efikasnim za uklanjanje pristrasnosti koja je bila posljedica inicijalne razmjene uvjerenja.
Ti rezultati sugerišu da pružanje nepristrasnog i pouzdanog izvora informacija može smanjiti "motivisana uvjerenja".
