Mačke prenose opasnu bolest

Iako je kod većine ljudi benigna i prolazna, može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije, posebno kod imunokompromitovanih osoba. Bakterija se prenosi sa mačaka, koje su njen glavni prirodni rezervoar, a do infekcije dolazi najčešće putem ogrebotine, ugriza ili kontakta mačje pljuvačke sa oštećenom kožom.

Mačke koje nose bakteriju uglavnom su potpuno asimptomatske, što znači da vlasnici često i ne znaju da njihov ljubimac može biti prenosioc infekcije. Mlade mačke, naročito mlađe od godinu dana, češće su pozitivne na Bartonellu i ujedno su najaktivnije u igri i kontaktu s ljudima, čime se rizik od prenosa dodatno povećava.

Kako navodi MSD Veterinary Manual, buve imaju ključnu ulogu u širenju bakterije među mačkama, dok čovjek infekciju stiče isključivo direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom, a ne prekobuva.

Znaci zaražavanja bartonelom

Klinička slika kod ljudi najčešće počinje pojavom male, crvenkaste promjene na koži, papule ili pustule, koja se razvija na mestu ogrebotine u roku od nekoliko dana. U narednim nedjeljama dolazi do uvećanja regionalnih limfnih čvorova, koji postaju bolni i mogu trajati i do nekoliko meseci. Prateći simptomi mogu uključivati povišenu tjelesnu temperaturu, umor, glavobolju, bolove u mišićima i opštu slabost. Ipak, kod većine zdravih osoba bolest se povlači spontano, bez potrebe za liječenjem.

U rijetkim slučajevima, posebno kod osoba sa oslabljenim imunitetom, bartoneloza može uzrokovati teže forme bolesti. Bakterija tada može zahvatiti jetru, slezinu, oči ili centralni nervni sistem, što se klinički manifestuje kao hepatosplenomegalija, neuroretinitis, encefalopatija ili čak bacilarna angiomatoza – ozbiljna vaskularna bolest koja može biti životno ugrožavajuća. Upravo zbog tih potencijalnih komplikacija, rana dijagnostika i praćenje simptoma imaju ključnu ulogu.

Muškarac iz BiH preminuo u Beču

Dijagnoza, liječenje i prevencija bartoneloze

Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu kliničke slike i podatka o nedavnom kontaktu sa mačkom. U atipičnim slučajevima koriste se serološki testovi za detekciju antitela protiv Bartonella henselae, a kada je to neophodno, i PCR dijagnostika. Liječenje obično nije potrebno kod blagih oblika, ali se kod izraženijih simptoma ili komplikacija primjenjuju antibiotici. Kod komplikovanijih oblika bolesti, terapijski pristup može uključivati kombinaciju antibiotika, uz obaveznu konsultaciju sa infektologom i prilagođavanje prema kliničkoj slici.

Prevencija bartoneloze svodi se na osnovne higijenske mjere i odgovorno ponašanje u kontaktu sa mačkama. Igra sa mačićima treba biti pažljiva i nenasilna, a ogrebotine i ugrize potrebno je odmah oprati toplom vodom i sapunom. Kontrola buva kod mačaka je takođe važan element prevencije, kako bi se smanjila kolonizacija bakterijom u populaciji ljubimaca.

Tarzan nestao u BiH: Porodica moli za pomoć

Iako bartoneloza u većini slučajeva nije teška bolest, činjenica da dolazi iz naizgled bezazlene interakcije sa domaćim ljubimcem, čini je posebno značajnom u svakodnevnoj veterinarskoj i medicinskoj praksi. Edukacija vlasnika, higijenske navike i pravilna njega mačaka ostaju osnovni alati u suzbijanju ove tihe, ali potencijalno opasne infekcije.a