Najbolji pasulj na ovogodišnjem 19. Bean festivalu skuvala je ekipa kluba "Mrena“ iz Banatske Topole u kojoj je za kutlačom kao glavni majstor bio Jožef Maka, koji su kao glavnu nagradu dobili šporet "smederevac“.
Ovogodišnja manifestacija koja je održana na Salašu 137 na čeneju kod Novog Sada, u Srbiji, okupila je tridesetak ekipa, a drugo mjesto osvojila je ekipa "Šidske kobasicijade“, dok je treće mjesto otišlo ekipi "Živa i sinovi“. Drugoplasirana i trećeplasirana ekipa dobili su po zemljani ćup za kuvanje pasulja, s tim da su drugoplasirani dobili veći ćup.
Miša Madacki, predsjednik žirija ovogodišnjeg Bean festivala, navodi da je ove godine bila žestoka konkurencija te je razlika između prvoplasiranog, drugoplasiranog i trećeplasiranog po dva boda.
U izjavi za Anadoliju Madacki je rekao da je pasulj kompleksno jelo i da su gledali niz kriterijuma pri ocjenjivanju - da supa nije providna i da je pasulj sačuvao zrno, odnosno da se nije raskuvao.
"Što kaže, mora da bude sladak, mora da bude slan, mora da bude pikantan i da se ne može stati kad se jede“, naglasio je Madacki.
Iako poznat po učesnicima s raznih krajeva zemaljske kugle, ovogodišnji Bean festival bio je domaćeg karaktera, a razlog za to je epidemija svinjske kuge koja je uzrokovala posebne mjere, pogotovo kod korišćenja mesa, pa je narušena i tradicija festivala koja je učesnicima pružala mogućnost da od kuće ponesu sve sastojke.
Dragan Vukotić, osnivač Bean festivala, rekao je da je ovogodišnja manifestacija bila dovedena u pitanje zbog svinjske kuge, pa su zbog toga izostali ekipe iz okruženja, iako su danas na salašu bili, među gostima, tradicionalni prijatelji festivala iz Brčkog i Trebinja.
Bean festival održava se u okviru Rogalj festivala, na kom je predstavljeno puno seoskih festivala po Vojvodini koji se organizuju tokom godine, a koji su manje poznate široj populaciji.
U okviru festivala održane su i ravničarske igre, a nadvlačenje konopca izazvalo je najveću pažnju.
"Osnovni cilj i moto Roglja je da skrene pažnju na male sredine, na sela, na opstanak života na selu kroz promociju seoskih manifestacija. Jer svako selo ima manifestaciju, neki nisu doprli do medija, a zavređuju. I mi pokušavamo da to prezentujemo“, naveo je Vukotić.
Naziv za ovaj festival, kako objašnjava, jeste to što rogalj predstavlja na selu - to je ćošak na kom se nalazila oglasna tabla, i gdje su se ljudi okupljali da provjeraju cijene namirnica i ko prodaje kuće i pošto, ko je umro, ko se ženio, ko se rodio...
"Rogalj je bio mjesto susreta. Zato smo i uzeli taj naziv. I ovo smatramo mjestom susreta za jednu takvu grupaciju. U eri modernog i savremene internet-komunikacije i naše svakodnevnice, mislim da je ovo možda jedan korak u nazad. Ali mi jesmo festival koji želi korak u nazad. Da malo zakočimo ovaj urbani i brz način života. I zato i želimo da posjetioci Roglja, kao i izlagači, uživaju u ovom danu, i bar na trenutak da se malo vratimo u neka bolja vremena, da se u ovom ambijentu malo resetujemo“, zaključuje Vukotić.
