Prije 10.000 godina grupa tinejdžera u današnjoj Švedskoj žvakala je komadiće brezove smole, otprilike na isti način na koji deca to danas rade sa žvakaćom gumama, a ti ostaci su analizirani kako bi se utvrdilo čime su se ljudi tog razdoblja hranili.
U analizi naučnika otkriveni su ostaci mesa jelena i pastrmke, orašastih plodova, kao i da su ljudi kamenog doba zubima obrađivali vučje i lisičje krzno i patili od oboljenja usne duplje, piše britanski naučni časopis "Ifl Sajans".
Tri komada sažvakane smole breze, koja se koristila kao lepak tokom kamenog doba, otkrivena su 1990-ih na mjestu zvanom Husebi Klev. Na osnovu istraživanja utvrđeno je da je starost sedimenta u kojem su uzorci pronađeni između 9.540 i 9.890 godina.
Kako bi potvrdili da su nađene uzorke ljudi zaista žvakali, autori studije uporedili su sekvence DNK mikroba prisutne u smoli s modernim i starim mikrobiomima pljuvačke i otkrili veliki broj bakterija povezanih s parodontitisom (bolešću desni), kao što su treponema dentikola, streptokokus anginosus i slakia egzigua.
Ostale pronađene bakterijske vrste, navode autori studije izazivaju karijes, prenosi "Ifl Sajans".
