"Osnovni materijali koji ulaze u ovu kuću su trska, slama, negašeni kreč i blato. Nema cementa i gvožđa. Ustvari, ima ih u temelju, ali sam ja bio prinuđen da to prihvatim", objašnjavao je prije 11 godina novosadski penzioner i vlasnik kuće Milivoj Pejin.

Najveća prednost kuće su zidovi koji su ispunjeni energetski efikasnim blokovima od presovane slame, a primjera radi, u izgradnji je utrošeno 500 takvih blokova koji vrijede svega 50 dinara po komadu, tako je govorio penzioner Milivoj za RTV, sada već više od decenije.

Penzioner iz Novog Sada tada je sijao i pšenicu pa je više nego dovoljno imao i strnjike što znači da ga je kuća izašla još jeftinije.

Kad je napolju minus 5-6, u kući je bez grijanja 11-12 stepeni, a u podrumu još toplije.

Kad se uključi bojler, šporet, televizor koji takođe emituju toplotu temperatura se podiže do prijatne.

Milivoj je tada ispričao i da nikad ne kreči nego fleku sa zida skida šmirglom za minut. A ušteda u grijanju je nevjerovatna.

"Svi zidovi sa unutrašnje strane su isprskani živim krečom, a on je i mašinski ubačen u bale slame. Kreč je ušao 6 centimetra u balu i sada ga ne možete razbiti ni čekićem jer je tvrd kao kamen. Ne možete ni ekser da zakucate", objašnjavao je javnom servisu Pejin.

Inače, neki stručnjaci poručuju da blokovi od slame, miješani sa krečom i blatom, ne privlače glodare i insekte, i ne mogu da se zapale.

Vojvođanska polja obiluju dobrim izolatorima poput slame i žute ilovače, naši preci su ih decenijama koristili za gradnju, a mi smo se ipak okrenuli savremenim materijalima.

To su materijali koji imaju i ekološku i zdravstvenu prednost.

U našem društvu, osim predrasuda ljudi, postoji i nedostatak znanja projektanata i izvođača radova o gradnji kuća od slame i sličnih materijala, a nedostaje i standardizacija takve vrste gradnje, kakva na primjer postoji u Francuskoj ili na Novom Zelandu.