Osjećaj da ste već proživjeli neki trenutak, iako znate da to nije moguće, poznat je pod nazivom deža vi. Ovaj zanimljivi fenomen vijekovima zbunjuje ljude, a iako naučnici još nisu pronašli konačno objašnjenje, postoje razne teorije koje pokušavaju objasniti ovu pojavu.
Jedna od mogućih teorija, prema analizi profesorice Debre Rouz Vilson za "Heltlajn", tvrdi da deža vi može nastati zbog sitne “greške” u funkcionisanju mozga.
U tom trenutku dolazi do istovremene aktivacije dijela mozga koji bilježi sadašnje događaje i dijela zaduženog za sjećanja, stvarajući iluziju da smo već iskusili ono što upravo doživljavamo.
Prema jednoj teoriji, način na koji mozak pohranjuje informacije mogao bi igrati ključnu ulogu u pojavi deža vija. Ako se u procesu memoriranja dogodi “prečac”, moguće je da dobijemo dojam kako se prisjećamo nečega iz prošlosti, iako je taj događaj tek nedavno zapisan u našu svijest.
Druga teorija sugeriše da deža vi može nastati usljed odgođene obrade informacija – kada mozak prima podatke kroz dva različita kanala, ali s blagim vremenskim pomakom. Zbog toga naš um može percipirati jedan jedini događaj kao dvije odvojene situacije, što rezultira poznatim osjećajem “već viđenog”.
Mišljenje stručnjaka
Profesorica psihologije An Kliri sa Univerziteta Kolorado Stejt, koja istražuje fenomen deža vi, smatra da bi ovaj fenomen mogao biti povezan s načinom na koji procesuiramo i prizivamo sjećanja. Prema njenim istraživanjima, deža vi se može pojaviti u situacijama koje podsjećaju na nešto što smo prethodno iskusili, ali čega se ne možemo svjesno prisjetiti.
Na primjer, određeni miris, zvuk ili čak specifičan način na koji svjetlost obasjava drvo mogu u nama aktivirati nesvjesno sjećanje na davni trenutak, na primjer iz djetinjstva. Mozak tada pokušava povezati te fragmente sa sadašnjim iskustvom, stvarajući iluziju da smo već bili u istoj situaciji.
Jedno od mogućih objašnjenja deža vija jest i teorija podijeljene percepcije (split perception). Prema ovoj teoriji, isti prizor možemo registrovati dvaput – prvi put nesvjesno i u prolazu, dok nam je pažnja bila negdje drugdje, a drugi put svjesnije. Kada se to dogodi, mozak može interpretirati ta dva odvojena trenutka kao dva različita događaja, iako su zapravo dio iste perceptivne cjeline.
Deža vi najčešće nije razlog za zabrinutost, no može biti povezan s umorom, stresom ili iscrpljenošću. U rijetkim slučajevima, može se pojaviti i kao simptom određenih neuroloških stanja, poput epilepsije.
Deža vi nije rijetkost
Prema dokumentu Oksford Helt NHS, deža vi nije rijetka pojava jer mozak često pohranjuje samo fragmente određenih događaja. Određeni vizuelni, slušni ili mirisni elementi mogu podstaknuti ta parcijalna sjećanja, dok naš um nastoji povezati te informacije s trenutnom situacijom.
Međutim, kod osoba s epilepsijom, deža vi može biti znak tzv. jednostavnih parcijalnih (fokalnih) napada, a ponekad može poslužiti i kao upozorenje na potencijalno ozbiljniji napad.
.webp)
Iako je deža vi i dalje nerazjašnjena pojava, većina stručnjaka slaže se da je blisko povezan s načinom na koji mozak obrađuje i čuva informacije. Dok naučnici nastavljaju istraživanja, jedno ostaje sigurno – osjećaj već proživljenog trenutka i dalje intrigira i zbunjuje ljude širom svijeta.
