Na prvoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine i od stupanja na snagu 1950. godine, cilj proslave je bio stvaranje svijesti o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se istaknulo prioritetno područje od važnosti za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), navode iz tog instituta.

Ove godine je jedinstveni slogan "Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta za sve".

COVID-19 teško je pogodio sve zemlje, ali njegov je uticaj bio najveći na zajednice koje su već bile ranjive. Te su grupe izloženije bolesti, manje je vjerovatno da će imati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama i vjerovatnije će imati negativne posljedice kao rezultat mjera provedenih za suzbijanje pandemije. Te nejednakosti nisu nove.

Iako je svijet vidio poboljšanja u prosječnom nivou zdravlja i očekivanog života i smanjenja prerane smrtnosti, ovi dobici nisu podijeljeni na jednak način među različitim dijelovima društva unutar i među državama. Razlike se uočavaju i u svakom životnom dobu, od ranih godina do kraja života.

To nije samo nepravedno, već je i moguće spriječiti. Zbog toga zdravstveni stručnjaci širom planete pozivaju vlasti na svim nivoima da osiguraju za sve životne i radne uvjete koji pogoduju dobrom zdravlju.

"U isto vrijeme, apeliramo da lideri nadgledaju nejednakosti u zdravlju i osiguraju da svi ljudi mogu pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada i gdje im trebaju. Dokazi su jasni: pružanje podjednako dobrog života i djevojčicama i dječacima i rješavanje zdravlja kroz životni put presudno je za dobrobit, razvoj, održivost i otpornost današnjeg društva i budućih generacija. Tokom proteklih 50 godina, ovo je izbacilo na vidjelo važne zdravstvene probleme kao što su mentalno zdravlje, briga o majkama i djeci i klimatske promjene.

Proslavu obilježavaju aktivnosti koje prelaze i sam dan i služi kao prilika da se svjetska pažnja usredotoči na ove važne aspekte globalnog zdravlja", ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice.

Pandemija COVID-19 potkopala je zdravstvene pomake, gurnula više ljudi u siromaštvo i nesigurnost hrane i pojačala rodne, socijalne i zdravstvene nejednakosti.

Kampanja ističe ustavni princip Svjetske zdravstvene organizacije da je "uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na njegovu rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomsko ili socijalno stanje.

Po prvi put u 20 godina, predviđa se porast globalnog nivoa siromaštva i ometanje napretka ka ciljevima održivog razvoja. Do 60 odsto ljudi koji žive u nekim zemljama nema osigurane osnovne zdravstvene usluge. Više od milijardu ljudi koji žive u neformalnim naseljima ili sirotinjskim četvrtima suočeni su s povećanim izazovima u sprečavanju zaraze i prijenosa virusa korona, navodi takođe Institut za zdravlje i sigurnost hrane povodom 7. aprila, Svjetskog dana zdravlja.