Jedna od ozbiljnih posljedica sjedilačkog načina života jest upravo debljina. Manjak kretanja i fizičke aktivnosti uzrokuju nagomilavanje suvišnih kilograma. Već je poznato kako debljina ozbiljno šteti našem zdravlju jer može uzrokovati razne bolesti kardiovaskularnog sistema, dijabetes pa čak i maligne bolesti.
Naučnici sa Univerziteta South Australia i Univerziteta Exter iz Ujedinjenog Kraljevstva su u svojoj studiji pokušali otkriti kakav uticaj debljina ima na psihičko zdravlje pojedinaca. Došli su do spoznaje kako višak kilograma može uzrokovati depresiju.
Genetika
Stručnjaci su našli dokaz kako visoki indeks tjelesne mase može potaknuti nastanak depresije. Kako bi potvrdili svoju teoriju, koristili su genetski pristup pri testiranju odnosa između debljine i depresije.
Koristili su podatke iz britanske Biobanke u kojoj se nalaze podaci 500 000 ljudi. 48 000 ljudi je patilo od depresije. Proučavali su 73 genetske varijante povezane s visokim indeksom tjelesne mase kao i s drugim bolestima kao što su dijabetes i srčane bolesti.
Zbog genetskih osobina rastao je rizik od depresije te se mogao objasniti uz pomoć bioloških i psiholoških mehanizama.
Naučnici su također proučavali još 14 genetskih varijanti koje su povezane s visokim postotkom tjelesne mase, ali koje nemaju uticaja na druge zdravstvene probleme. Došli su do zaključka kako su i te varijante bile povezane s depresijom koja bi se mogla objasniti samo uz pomoć psiholoških mehanizama.
“Razdvojili smo psihološke komponente debljine od uticaja na zdravlje koristeći gene povezane s povišenim indeksom tjelesne mase, ali s manjim rizikom od nastanka bolesti kao što je dijabetes”, rekla je autorica studije Elina Hiponen.
“Ovi geni su snažno povezani s depresijom. Baš kao što su drugi povezani s povišenim indeksom tjelesne mase dijabetesom. ”
Debljina uzrokuje depresiju s ili bez povezanih zdravstvenih problema posebno kod žena. Jako mršavi muškarci su skloniji depresiji od muškaraca normale težine ili jako mršavih žena.
Međutim, podaci su uzeti od ljudi koji su rođeni između 1938. i 1971. Nije poznato vrijede li ista saznanja za mlađe ljude.
(znanost.hr)